Kako prepoznati nedostatak magnezijuma

Svakome od nas je potreban magnezijum, mineral koji je vrlo važan za ljudsko telo jer učestvuje u više od 300 metaboličkih procesa.
Magnezijum je osmi najčešći mineral na Zemlji, a treći najčešći u morskoj vodi. Za nas je najvažniji podatak da je magnezijum četvrti najčešći mineral u ljudskom telu. 
 
Najviše ga ima u kostima i zubima, oko 60-65 odsto, a ostatak je u mišićnom tkivu i ćelijama, kao i u u krvi. Uloga magnezijuma u ljudskom telu je velika. Pomaže unapređenju metaboličkih procesa, uključujući oslobađanje energije iz hrane i njegovog prenosa kroz telo, te učestvuje u stvaranju proteina.
 
Bez toga metabolizam ugljenih hidrata, proteina i masti ne bi bio moguć. Takođe, svaka ćelija u ljudskom telu treba odgovarajuću količinu ovog minerala, jer inače njihovo delovanje slabi. Magnezijum deluje zajedno s kalcijumom za kontrolu električnog impulsa u ćeliji. 
 
Koncentracija magnezijuma u zdravim ćelijama je mnogo veća od kalcijuma, a taj odnos je vrlo važan. Njihova međusobna ravnoteža i delovanje su važni kako bi se sprečilo nakupljanje kalcijuma u ćelijama, koje može dovesti do razdražljivosti, oslabljenog delovanja ćelija ili njihovog odumiranja.
 
Nedostatak magnezijuma, između ostalog, uzrokuje glavobolju, migrenu, umor, vrtoglavicu, pospanost, nervozu, razdražljivost, bolove u mišićima, grčenje mišića i gubitak apetita. 
 
Budući da telo nedostatak magnezijuma nadoknađuje tako što ga crpi iz kostiju, duži nedostatak magnezija može biti vrlo opasan. 
 
Dnevne potrebe magnezijuma kod odraslog čoveka su 300-400 mg, a možemo ih zadovoljiti tako što svakodnevno pijemo 3-4 decilitara prirodne mineralne vode koja sadrži ovaj mineral. 
 
Tokom trudnoće, dojenja i tokom perioda intenzivnog rasta, potrebe za magnezijumom su veće. Više magnezijuma je potrebno i sportistima i ljudima sa bolesnim srcem.
 
Nedostatak magnezijuma se može pojaviti i zbog određenih fizioloških stanja kao što su povraćanje, upotreba laksativa, dijabetes i problema sa štitnom žlezdom. 
 
Hrana koja je dobar izvor magnezijuma jeste zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, semenke bundeve, suncokretove semenke, paprika, smokve, banane.
 
Autor: 021.rs
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Nedostatak joda u ishrani

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, nedostatak joda je jedan od uzroka oštećenja mozga u detinjstvu, što dovodi do poremećenog kognitivnog i motoričkog razvoja.

Nedostatak joda u ishrani

Nedostatak joda može uzrokovati različite probleme sa kožom i kosom, jer je jod važan za pravilno funkcionisanje štitne žlezde, koja utiče na rast i regeneraciju tkiva.