Na gubitaše bačene dve milijarde evra

Za 17 strateških preduzeća, od kojih je pet otišlo u stečaj, a jedno u reorganizaciju, rok za rešavanje sudbine ističe 31. maja, od kada više nisu pod zaštitom države.
Tada se zavrće česma iz koje je za poslednjih deset godina utrošeno dve milijarde evra državnih para. Na plećima budžeta je, međutim, i dobar deo preostalih 250 neprivatizovanih državnih firmi. Kada misija MMF na leto zakuca na vrata, Vlada će morati da ih uveri da je državna pomoć presahla.
 
U 2015. godini pokrenut je stečaj u pet strateških preduzeća: "Prva petoletka", "PPT zaptivke", "PPT servoupravljači", "Prva iskra" i "Zastava vozila", dok je FAM krenuo u reorganizaciju kroz UPPR. Iako je stečaj u ovim preduzećima pokrenut, radnici "Prve petoletke", "PPT zaptivki" i "PPT servoupravljača" udružili su se i od otpremnina formirali nova preduzeća koja su zakupila napuštene hale starih firmi. Formirali su ih isključivo radnici (bez rukovodilaca) i zasad proizvode prema ugovorenim poslovima, dok će se njihovi poverioci namiriti iz stečajne imovine.
 
Iako je samo tri meseca do isteka roka, ne nazire se konkretno rešenje skoro ni za jedno strateško preduzeće. PKB čeka ponude zainteresovanih, za RTB "Bor" i "Resavicu" jedino je izvesno da rešenja nema, a i ostali se kreću na relaciji: UPPR i stečaj.
 
Jedva opstaju
 
Među državnim preduzećima su i ona koja nisu pod direktnom zaštitom od naplate, ali jedva opstaju. Ukupno ih je 150 i zapošljavaju 24.000 radnika. Polovina je u samo pet firmi - "Železara", "Lasta", "Simpo", "Azotara" i MSK. Osim smederevske kompanije, za ostale se ne nazire rešenje. Pitanje je koliko će dugo odolevati stečaju.
 
- Nerešavanje statusa preduzeća od strateškog značaja ima potencijalno najveći udar na javne finansije - ističe se u analizi Fiskalnog saveta. - U preostalih 11 preduzeća koja se još uvek nalaze pod zaštitom trenutno je zaposleno 18.500 radnika.
 
Sva preduzeća posluju neodrživo: ne servisiraju svoje obaveze i ostvaruju gubitke. U ovoj godini strateška preduzeća će opteretiti budžet sa najmanje 13 milijardi dinara, a ovaj trošak može narasti i na preko 24 milijarde dinara, odnosno 200 miliona evra, jer postoje indicije da bi država mogla preuzeti i deo obaveza "Petrohemije" prema NIS od oko 85 miliona evra. I tu nije kraj.
 
Naime, kako se zaštita od naplate poverilaca skida krajem maja 2016. godine, strateška preduzeća moraju da servisiraju svoje kratoročne obaveze. Ukoliko se država odluči da spreči stečaj onda se javlja dodatni pritisak na budžet - država mora da preuzme deo kratkoročnih obaveza koje dospevaju u 2016. godini. Na osnovu finansijskih izveštaja preostalih 11 strateških preduzeća, njihove kratkoročne obaveze iznose više od dve milijarde evra. 
 
Autor: Novosti
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • ana

    05.03.2016 11:18
    baš tako Marko neko plaćče što nije useo da mazne svete pare i izmese iz zemlje.
  • ana

    05.03.2016 11:17
    to je bar otislo vecim delom radnicima i deo u fondove.
  • Zaudaranje

    05.03.2016 10:54
    Nešto bačeno, nešto pokradeno u raznim potpisima i transakcijama, a knjiženo na gubitaše.
    Da nisu postojale partije, ne bi bilo ni raznih kuvara oko tih faktura.
    Ja sam za politički sistem u Srbiji bez partija, direktni izbor jedno 30-tak poslanika po okruzima i da Dvor bira jedno 10 tak ministara, za koje će i da odgovara. Republički sistem mnogo zaudara.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Pomama za solarnim energanama

Nesporno je da je prelazak na obnovljive izvore energije trend naročito izražen u Evropi, pa je prirodno da se i Srbija sa fosilnih preorijentiše na moderne energetske pogone.