Već prolongirani rok za dobijanje licence ističe za deset meseci.
Slobodan Vukić bio je u komi dve nedelje. Početkom 2016. godine podlegao je povredama zadobijenim u tuči u beogradskom klubu Tilt, a okolnosti njegove smrti još nisu u potpunosti razjašnjene. Vukićev prijatelj Miroslav Basta rekao je u iskazu tužilaštvu da su te večeri dosta popili i nehotice prosuli nekoliko čaša pića, nakon čega su im prišli radnici obezbeđenja. Objašnjava da je krenuo prema izlazu i zamolio obezbeđenje da izvede Vukića.
Kako kaže, blizu izlaza se okrenuo i primetio da Vukić već ima povrede po licu i da krvari iz nosa. Iza njih su izašli i pripadnici obezbeđenja - jedan je Vukića udario nogom u stomak. Policija je saslušala Milovana Tadića, zbog sumnje za nanošenje teških telesnih povreda. Pustili su ga nakon što je dao izjavu.
Istragu o ovom slučaju trenutno vodi Više javno tužilaštvo u Beogradu. U istoj zgradi, u prostorijama Višeg suda, odvija se suđenje učesnicima u napadu u kome je život izgubio Fedor Frimerman. Obezbeđenje kluba Sound optuženo je da je pretuklo Frimermana i njegove prijatelje u julu 2013.
Frimerman je nastradao nekoliko meseci pre, a Vukić dve godine posle donošenja Zakona o privatnom obezbeđenju koji je trebalo da profesionalizuje ovu oblast, prvenstveno kroz obuke i licenciranje firmi i radnika. Adekvatna priprema trebalo je da spreči prekomernu upotrebu sile osoba od kojih mnoge treniraju borilačke veštine i u stanju su da nanesu ozbiljne povrede.
Ipak, u Srbiji još ne postoji evidencija svih preduzeća niti zaposlenika privatnog obezbeđenja. U javnosti se često govori o broju od oko 40.000 radnika. Od donošenja zakona do kraja januara 2016. godine licencu je dobilo samo 136 radnika i dve firme. Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Srbije pokazuje da će rok za licenciranje, 1. januar 2017. godine, teško biti ispunjen zbog prethodnih pomeranja rokova, kasnog formiranja ispitne komisije, nerešenog načina testiranja radnika van Beograda, kao i neuređenog pitanja finansiranja.
Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova odbili su da razgovaraju sa novinarima CINS-a o ovoj temi.
Problemi sa licencama
Skupština Srbije usvojila je Zakon o privatnom obezbeđenju u novembru 2013. godine - do tada nije postojala regulativa koja bi odredila pravila pod kojim ove firme i pojedinci rade. Jedan od većih problema bilo je nedonošenje podzakonskih akata koji bi omogućili potpunu primenu zakona. Tako većina podzakonskih akata nije usvojena do maja 2014. godine, a prvi rok za obuku je pomeren sa 5. juna 2015. na januar 2017. godine.
Nebojša Stefanović, ministar policije, rekao je tokom skupštinske rasprave o usvajanju zakona, da očekuje da se licenciranje završi do kraja novog roka. Sa njim se tada nisu složile neke od organizacija koje prate ovu oblast, poput predstavnika Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP). Predrag Petrović, izvršni direktor BCPB-a, kaže da ukoliko bi značajno veći broj ljudi u kratkom vremenskom periodu bio licenciran, to bi značilo da nešto nije u redu.
Licenciranje se sastoji iz nekoliko segmenata. MUP najpre izdaje dozvole za rad centrima za obuku, u skladu sa njihovom ekspertizom. Tako obuku u pružanju prve pomoći mogu da vrše samo osobe sa visokim medicinskim obrazovanjem ili predavači Crvenog krsta, dok treninge primene fizičke snage - samoodbrane obavljaju sportski treneri.
Posle obuke, radnici polažu stručni ispit pred komisijom koju formira MUP i prolaze bezbedonosnu proveru. Ukoliko su uspešno obavili sve provere dobijaju licencu. Firma za privatno obezbeđenje dozvolu može da dobije ako je licenciran određeni broj njenih radnika, što zavisi od vrste licence koju žele.
Prve dozvole centrima za obuku izdate su u februaru 2015. godine. Do kraja januara ove godine bila su 63 takva pravna lica, uz još 21 ogranak koji je takođe dobio dozvolu. Ipak, prema podacima MUP-a, svega 11 centara je svoje polaznike prijavilo za polaganje ispita. Do februara 2016. godine ispit je položilo 489 kandidata, a MUP je izdao 136 licenci.
Novinari CINS-a razgovarali su sa predstavnicima više od 30 centara i većina ih je tek počela ili još nije ni počela proces obuke. Kao razloge navode slabo interesovanje radnika, visoku cenu, kašnjenje sa donošenjem podzakonskih akata, kao i brojne druge nepoznanice koje su pratile proces. Prema mišljenju mnogih, ispunjenje trenutnih rokova nije moguće.
Osim toga, neki radnici obezbeđenja su završili obuku, ali još nisu dobili licencu niti su polagali test u MUP-u. Komisija koja radi proveru znanja i fizičke spremnosti nalazi se u Beogradu, a do sada nije izlazila na teren, što za ljude koji žive u drugim mestima predstavlja problem.
Andrija Mumović iz Bodyguard Centra u Sremskoj Kamenici, koja ima ovlašćenje da obučava kandidate, navodi da bi za ljude bilo mnogo lakše i jeftinije da Komisija izlazi na teren, makar u veće gradove.
Ko su momci u Security majicama?
S obzirom na to da licenciranje još nije obavljeno, nastavljen je trend da ljudi različitih profila, neretko sa kriminalnom prošlošću i sklonošću ka nasilju, mogu da rade kao obezbeđenje. Do sada je problem bio i što firme za obezbeđenje ponekad prijavljuju samo nekoliko radnika, dok ostali rade na crno.
Max BS Team malo je poznata firma koja se bavi privatnim obezbeđenjem. Njeni radnici dospeli su u javnost 2013. godine kada se ispred splava Sound dogodio incident u kojem je život izgubio Fedor Frimerman.
Slučaj Frimerman: Žrtva nasilja privatnog obezbeđenja
Od dvadesetak ljudi koliko je učestvovalo u tuči, optužena su četiri radnika ove firme – Denis Pavlov, Negomir Urošević, Dušan Davidović i Dejan Mihajlović. Mihajlović, koga su ostali smatrali "šefom obezbeđenja", brani se sa slobode i prema iskazu pred sudskim većem trenutno je nezaposlen. Ostala trojica u pritvoru su od jula 2013. godine.
Jedan od optuženih, Davidović, je i ranije osuđivan na uslovnu kaznu jer je naneo teške telesne povrede tadašnjem komšiji. Optuženi Pavlov i Mihajlović su na suđenju objasnili da su godinama obezbeđivali različite objekte, od Vojnomedicinske akademije do splavova.
Saša Bucalo, vlasnik Max BS Team-a, rekao je da su učesnici incidenta radili za njega, iako prema podacima registra za privredne subjekte nisu svi bili prijavljeni. Bucalo nikada nije saslušan niti procesuiran, a njegova firma Max BS Team i dalje radi.
Suđenje u ovom slučaju pred Višim sudom u Beogradu konačno je pri kraju nakon više od dve godine i nekoliko vraćanja na početak zbog promene članova sudskog veća. Proces su dodatno usporile nepravilnosti poput izostanka veštaka ili odlaganje početka suđenja jer je pozvan pogrešan veštak da svedoči u predmetu.
Mnogo je sličnosti u slučajevima Frimerman i Vukić – pored toga što imaju smrtni ishod, učesnici incidenta su pripadnici obezbeđenja za koje se ne zna pod kojim uslovima rade i da li bi prošli proces licenciranja.
Ostatak teksta pročitajte na sajtu
CINS-a.
Autor: Centar za istraživačko novinarstvo Srbije
Komentari 10
Marko
brat pantela
x puta sam do sad radio kao obezbedjenje(sportske manifestacije,EXIT,klub/bar/kafic,nocni cuvar)
Ja sam jedan od onih koji je stvarno radio hiljade i hiljade sklekova,trbusnjaka,cucnjeva,propadanja...
Nikad, ponavljam, nikad nisam imao problem ni sa jednim gostom.
Zasto? Lep,kulturan,fin,harizmatican i komican. Dobro vece/, kako ste veceras/, izvolite udjite/. lepo se provedite/, hvala sto ste bili/, kako vam je bilo?/, dodjite nam opet/, uzivajte/.
To su recenice koje upotrebljavam. Uglavnom "spopadam" solo devojke (sumnjivog morala), koje hoce avanturu, zezanje itd.
Poenta price:
Ima mnogo kretena, koji dodji nagruvani iz teretane, pa se drogiraju, pa onda stoje na ulazu celo vece i cekaju najmanju carku, najmanju glupost da neki gost uradi, i onda ga prebiju, rade mu poluge, itd.. Sve su to iseceni-nabildovani-istetovirani-drogirani kompleksasi, postoji par degena/debila od devojaka i momaka koji ce reci da su to dobri momci(kad im se desi nesto) koji ne bi mrava zgazili?!!
Her Gruber
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar