Dok je izvoz u Hrvatsku porastao za 17 odsto, na nivo od 467,3 miliona evra, uvoz iz ove susedne države se smanjio za 6,1 odsto i iznosio je 436,5 miliona evra. Suficit u robnoj razmeni, u korist Srbije, zabeležen je na nivou od 30,8 miliona evra.
Nenad Đurđević, direktor sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Privredne komore Srbije, smatra da su privredna povezanost i saradnja dve susedne zemlje dobre, i da koriste svima.
- Hrvatska je članica Evropske unije, Srbija je članica CEFTA, što donosi brojne prednosti kroz privrednu saradnju dveju zemalja.-PKS smatra da saradnja može da se proširi i na ujedinjenje kapaciteta u komplementarnim privrednim granama. Tu, osim poljoprivrede, spada i mašinogradnja, energetika, kao i razne delatnosti u oblasti poboljšanja energetske efikasnosti. U svim ovim oblastima moguće je ukrupnjavanje zajedničkih investicija - kaže Đurđević za
Novosti.
Neiskorišćeni potencijal su i prekogranične oblasti koje povezuje Dunav. - Zato je važno uspostaviti i punu plovnost ove reke. Za Srbiju su veoma važni prekogranični delovi gde ima srpskog stanovništva: Vukovar, Dalj, Erdut. Taj kraj smatra se nerazvijenim. Treba maksimalno da iskoristimo postojeće potencijale. Za to je potrebna bliska saradnja privrednih komora Srbije i Hrvatske, što se već ostvaruje, ali i vlada i ministarstava ekonomije dveju zemalja. Trebalo bi uvesti podsticaje za razvoj tih krajeva, da i srpsko i hrvatsko stanovništvo bolje žive. Važno je iskoristiti koompatibilnosti tih oblasti, a ne nametati određeni model saradnje - objašnjava Đurđević.
Đurđević navodi da je dobar model udruživanja kompanija, naročito kada je reč o nastupima na dalekim tržištima, poput Bliskog istoka i Afrike, na primer. Jer, ti investitori ne prepoznaju ni Srbiju ni Hrvatsku kao posebne zemlje, već kao - region za saradnju.
Najznačajniji izvozni proizvod srpskih preduzeća u Hrvatsku prošle godine je bio rafinisani bakar. On je u 2016. u ovu državu izvezen u vrednosti od 43 miliona evra (10 odsto učešća u ukupnom izvozu u Hrvatsku). Na drugom mestu je motorni benzin, uključujući i avionski, sa vrednošću od 14,7 miliona evra. Na približnom nivou je i izvoz rafinisanog ulja suncokreta ili šafranike, sa 14 miliona evra i električna energija sa 11,3 miliona evra. Ostali proizvodi imaju učešće u ukupnom izvozu u Hrvatsku ispod dva odsto i vrednost ispod 10 miliona evra.
Kada je reč o uvozu iz ove zemlje, po zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prednjači "nerazvrstana roba", sa 89,9 miliona evra (20 odsto udela u ukupnom uvozu). Slede automobili sa 25,7 miliona evra vrednim uvozom, pa ostala laka ulja i proizvodi (18,2 miliona evra).
U PKS podsećaju da je Industrija mesa "Matijević" tokom novembra 2015. godine kupila dve poljoprivredne zadruge, "Jankovci" i "Negoslavci" u opštinama Stari Jankovci i Negoslavci, ukupne površine 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ukupna vrednost investicije iznosi između 12 i 15 miliona evra. Međutim, važno je napomenuti da je vlasnik kompanije Petar Matijević ovu kupoprodaju realizovao zahvaljujući tome što ima dvojno državljanstvo (Hrvatske i Srbije), jer je u Hrvatskoj još uvek na snazi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 3
dzoni
Suficit valjda prvi put od raspada yu?
Neko
Može li neko ovo da mi objasni ?
Bro
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar