Građani više štede u evrima nego u dinarima i zbog lošeg iskustva

Posle decenije nastojanja da se građani i privreda okrenu domaćoj valuti, još uvek je 70 odsto kredita i depozita u stranoj valuti, a ne u dinarima.
Građani više štede u evrima nego u dinarima i zbog lošeg iskustva
Foto: 021.rs
Kako piše "Danas", u srpskom finansijskom sistemu postoje dva paralelna valutna sistema, dinarski i onaj u evrima. Dinarizacija je proces o kom guverneri Narodne banke pričaju poslednjih najmanje desetak godina. Međutim, napredak ostvaren do sada je minimalan, pa i je i dalje oko 70 odsto kredita i depozita u stranoj valuti, pre svega u evrima.
 
Čak i država u poslednjih dvadeset godina aktivno podstiče evroizaciju tako što se uglavnom zadužuje u inostranim valutama. Danas je tek oko 25 odsto javnog duga u dinarima.
 
Visoko učešće evra u finansijskom sistemu predstavlja problem čemu svedoči i stavka u programu sa MMF-om u kojoj se navode strategije dinarizacije. Prema poslednjem Izveštaju o dinarizaciji Narodne banke Srbije za prvo tromesečje ove godine učešće dinara u depozitima i kreditima je svega 30 odsto.
 
Dinarska štednja čini svega 4,3 odsto ukupne štednje građana koja iznosi oko 9,5 milijardi evra. Kako za Danas kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić, nad oko 30 odsto imamo monetarni suverenitet.
 
"Dinarizacija je dugotrajan i mukotrpan proces. Ja žalim što naše monetarne vlasti od 2000. godine nisu imale snage, sposobnosti i znanja da sprovode slobodni plivajući kurs. Takođe, tvrdim da su ključni faktor za rešavanje mnogih problema moćne i efikasne institucije, u ovom slučaju centralna banka", govori Đukić.
 
NBS je nakon memoranduma o strategiji dinarizacije iz 2012. godine donela nekoliko mera, a između ostalog propisane su veće obavezne rezerve na devizne depozite, što devizne izvore čini skupljim izvorima finansiranja za banke. Ipak, Dejan Šokić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i nekadašnji guverner NBS, ističe da nije mnogo urađeno na dinarizaciji, jer ni vlada, a ni banke i privreda i građani nisu shvatili važnost monetarnog suvereniteta.
 
"Mora se shvatiti zašto je dinarizacija važna. Ona smanjuje rizik u finansijskom sistemu. Veće korišćenje dinara kod nas poslednjih pet, šest godina, nije posledica nekih mera već više spontano zbog fiksnog kursa i niske inflacije. Monetarni suverenitet je nacionalni interes zemlje sa politikom ciljanja inflacije, kao što je naša, i mora se više raditi na korišćenju domaće valute", zaključio je Šokić.
 
On kaže i da građani više štede u evrima nego u dinarima i zbog lošeg iskustva, kada su posle 2000. godine obeštećeni samo stare devizne štediše, a niko se nije setio dinarskih štediša koji su bili lojalni građani i štedeli u dinarima.
 
Nepoverenje građana u domaću valutu nije nova stvar, piše Danas. Pre uvođenja evra sve se računalo u nemačkim markama, a Klara Šuman sa novčanice od 100 maraka bila je najpoznatija i najvoljenija Nemica na ovim prostorima. 
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Kina zabranjuje kupovinu od Boinga

Kina je naložila svojim avio-kompanijama da obustave sve buduće isporuke aviona američkog proizvođača Boing, kao odgovor na nove američke carine koje je predsednik Donald Tramp uveo na kinesku robu.

Prada kupuje modnu kuću Versaće

Italijanska modna kuća Prada saopštila je da je postigla "definitivni dogovor" sa američkom grupom Kapri Holdings o preuzimanju 100 odsto čuvene marke Versaće za 1,25 milijardi evra.