Kultni mjuzikl "Kosa" danas će u njujorškom teatru "La MaMa" proslaviti svoj pedeseti rođendan.
Biće to noć prisećanja na kojoj će se slušati slavne pesme, ali i pojaviti neki od aktera prve pozorišne verzije.
Na proslavi će biti reči i o životnim pričama samih stvaralaca, kompozitora Golta Makdermota i autora Džejmsa Radoa, koji će žurkom u "La MaMi" obeležiti i svoj 85. rođendan. Prvi put u javnosti čuće se demo snimak pesme "Kosa" - u kome, uz ovu dvojicu, peva i treći autor, Džerom Ragni, koji je preminuo 1991. godine. Uživo će biti izvedene i numere "Akvarijus", "Dona", "Frank Mils"...
Iako je slavu stekla na Brodveju, a planetarne dimenzije dobila deceniju kasnije, 1979. s Formanovim filmom, "Kosa" se prvi put pojavila u oktobru 1967. u Teatru Jozefa Papa. Beogradska premijera "Kose" desila se već sledeće sezone.
Pošto su je videli na Brodveju, Mira Trailović i Zoran Ratković osmelili su se da priču hipi "plemena" i njegov antiratni poklič postave na scenu Ateljea 212, u još uvek konzervativnoj, socijalističkoj Jugoslaviji. A tema mjuzikla više nego aktuelna: šezdesete godine i rat SAD s Vijetnamom. Vreme mladalačkog bunta protiv establišmenta, želje za slobodom, seksualne revolucije i odbacivanja svih društvenih stega, pišu Novosti.
- Gledao sam "Kosu" na Brodveju. Bilo je leto, a karte rasprodate još u zimu. Na sreću, Rado i Ragni radili su "pilot" kod gospođe Elen Stjuart, u čuvenom teatru "La MaMa", pa mi je Elen obezbedila kartu. Posle predstave upoznao sam nekoliko glumaca - svedoči Branko Milićević, koji je već bio u beogradskoj verziji poznatog naslova.
- Kad sam im rekao da igram u "Kosi", odmah su mi ponudili džoint! Popadali su od smeha pošto su čuli da nikad nisam pušio marihuanu... Autori Rado i Regni su posle posete Beogradu izjavili da je Ateljeova "Kosa" bolja od one u Njujorku. I bili su u pravu. Tamo su imali bolji razglas i svetlosne efekte, ali smo mi pokazivali veći polet i entuzijazam. Izgarali smo - kaže Milićević. Miša Janketić igrao je glavnu ulogu (Kloda Bukovskog), a Branko je u početku bio njegov zamenik i pevao većinu Klodovih pesama.
- Osim Mišine uloge, glumio sam i ostale, kad bi neko bio odsutan. "Kosa" je nešto kao muzička revija hipi kostima s konferansom između pesama. Svako je mogao da preuzme nečije delove teksta. Igrao sam i Gaginu (Dragana Nikolića) ulogu, i Ljube Moljca, dok su bili u vojsci - otkriva Milićević.
Predstava je doživela više od dve stotine izvođenja, na repertoaru je bila do 1973. godine i svaki put na kartu više.
- Obožavala sam tu predstavu. Skinuta je s repertoara jer su je neki predstavnici ondašnje vlasti pogrešno razumeli. Za te četiri godine, gde god smo je izvodili, od Makedonije do Slovenije, dočekivana je sa oduševljenjem. Uvek krcato gledalište. U Ateljeu smo se plašili da se bukvalno ne sruši balkon. Sala je bila uvek krcata, ulazili su i oni bez karata. Na kraju predstave publika bi ustajala, aplaudirala i pevala sa nama - kaže Mirjana Peić Armenulić, kojoj je pripala uloga Šejle.
Za Mišu Janketića "Kosa" je predstavljala vrata ka slobodi mišljenja i izražavanja mlade generacije, koja je obećavala da će preuzeti inicijativu u životu.
- Nažalost, sve se brzo urušilo. Vrata smo samo odškrinuli. Ipak, govorili smo o sopstvenom društvenom trenutku i osećanju, potreba za promenom i kod nas je bila evidentna. Autori Rado i Ragni bili su oduševljeni. Shvatili su da govorimo iz naše pozicije, sasvim različite od američke. "Kosa" je predstavljala i ono što je sama suština pozorišta. Neverovatna radost za publiku, nešto novo i drugačije. Poklopilo se i vreme studentskih protesta i hipi pokreta, sa vrlo sličnim zahtevima. Tajna uspeha "Kose" je i u činjenici da je izvođena u trenutku još neizvesnog društveno-političkog ishoda. Predstavljala je i kulturnu revoluciju koja je nagoveštavala nove mogućnosti. Ali, ona se nije desila - navodi Janketić.
Kroz "Kosu" je prošlo puno velikih imena - Dragan Nikolić, Dušan Prelević Prele, Mihajlo Kostić, Miodrag Andrić, Jelisaveta Sablić, Nada Blam, Gordana Marić, ali i neka nepoznata imena poput Muhameda Abdusamada, Alfreda Rafaela, Mamade Sangare - kao deo čuvenog "plemena".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Slika i crtež belgijskog nadrealističkog umetnika Renea Magrita koji nikada ranije nisu viđeni na tržištu umetnosti, prodati su na aukciji u Francuskoj za 255.000 evra, odnosno, 124.000 evra.
Glumci Šabačkog pozorišta nakon prve predstave u martu a nakon što im je bez obrazloženja otkazan ceo februarski repertoar, pružili su podršku studentima.
Nova istraživanja dovela su u pitanje ustaljeno mišljenje da je da holandski slikar Rembrant Harmenson van Rajn slikao na otvorenom, u dvorištu svoje kuće u Amsterdamu, poznato delo Noćna straža.
Hiljade umetnika pozvalo je britansku kompaniju "Kristis" da otkaže aukciju "Augmented Intelligence", na kojoj će biti ponuđena umetnička dela nastala uz pomoć veštačke inteligencije.
Istoričari umetnosti koji proučavaju sliku Pabla Pikasa "Portret Mateua Fernandesa de Sotoa" otkrili su misteriozni portret žene, skriven ispod njene površine.
Nagrada nedeljnika NIN za najbolji roman objavljen u 2024. godini na srpskom jeziku uručena je danas u Beogradu piscu Marinku Arsiću Ivkovu za roman "NGDL".
Slika kupljena na garažnoj rasprodaji u Minesoti je ranije nepoznati portret holandskog umetnika Vinsenta Van Goga, prema nedavno objavljenoj ekspertskoj analizi, prenosi CNN.
Britanski muzej je delimično zatvoren za publiku jer je službenik koji je dobio otkaz provalio i isključio kompjuterske sisteme, saopštila je uprava tog muzeja.
Poljske vlasti saopštile su da otkupile rukopis balade kompozitora Frederika Šopena, partiture, čija će se izložba poklopiti sa prestižnim klavirskim takmičenjem u Varšavi koje nosi njegovo ime.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar