Trenutno je poznato manje od 10 odsto reljefa morskog dna, ispod dubine od 200 metara, prema Medjunarodnoj hidrografskoj organizaciji (IHO), dok je gotovo dve trećine površine Zemlje pokriveno vodom. "Nema razloga da poznajemo bolje Mesec nego dno okeana", rekla je Fransoaz Gaj, francuska naučnica i članica platforme Okean i klima, udruženja nevladinih organizacija i naučnika.
Prema jednoj američkoj studiji iz 2001. bilo bi moguće mapirati celo morsko dno, ispod dubine 500 metara, sa samo jednim brodom tokom 200 godina. "Sa 40 brodova za to bi trebalo pet godina", rekao je Volter Smit, geofizičar Američke agencije za okeane i atmosferu (NOAA) koji je procenio da bi ta operacija koštala izmedju dve i tri milijarde dolara.
On je rekao da to možda izgleda mnogo ali je manje nego što američka svemirska agencija Nasa planira da potroši za svoju buduću misiju istraživanja Evrope, misterioznog meseca Jupitera. "Imamo globalni uvid u morsko dno zahvaljujući satelitima, ali on nije mnogo precizan", rekao je Tijeri Šmit stručnjak za batimetriju, nauku za merenje dubine okeana i reljefa morskog dna, u francuskoj mornarici.
On je rekao da bi samo dobijanje podataka preko akustičkih sondi dalo preciznije podatke, ali da je ta tehnika uglavnom spora. Kao posledica toga crne kutije sa leta Er Fransovog aviona AF447, nestale u moru 1. juna 2009, pronadjene su posle 23 meseca na dubini od 3.900 metara, u posebno neispitanoj zoni Atlantskog okeana.
"Kada neko padne u more, kada je brod u nevolji ili se avion sruši u more trebalo bi proceniti kretanje struja. Ali to je teško odrediti u zonama gde nije poznat reljef morskog dna", rekao je Volter Smit i dodao da je suviše kasno čekati da se neki avion sruši da bi se počelo sa pravljenjem kartografije dna mora ili okeana na tom mestu. Poznavanje morskog dna takodje pruža mogućnost za bolje znanje morskih resursa i kako ih koristiti ili očuvati, uzroka klizanja podvodnih terena i širenja talasa izazvanih zemljotresom ili uraganom.
Medjunarodna hidrografska organizacija upozorava da su za 25 godina za 35 odsto smanjena nautička sredstva priobalnih zemalja za kampanje sakupljanja podataka o merenju topografije morskog dna. "Nacionalni budžetski prioriteti nisu u investicijama za pomorska sredstva ili infrastrukturu za istraživanje", rekao je Iv Gijam, iz sekretarijata te organizacije i dodao da je to zato što se tek dugoročno može videti ekonomska i ekološka dobit.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar