Kina započela najveću potragu za vanzemaljcima

Kina je dovršila najveći radioteleskop na svetu, prečnika čak pola kilometra, i namerava da ga u puni pogon pusti u nedelju.

Time je čovečanstvo napravilo korak dalje u tehnološkom napretku istraživanja svemira za inteligentnim oblicima života, dovoljno naprednim da s njima može da se komunicira putem radiotalasa.

Izgradnju radioteleskopa Kina najavila je još 1994. godine, a smestila ga je u provinciji Guidžo na jugozapadu zemlje, u jednoj kraškoj kotlini. Tom prilikom preseljeno je naselje od 65 stanovnika, a da rad teleskopa ne bi ometali nikakvi okolni radiosignali, pri kraju izgradnje preseljeno je još 9.110 stanovnika iz područja pet kilometara oko teleskopa.

Puni naziv teleskopa je "Five-hundred-meter Aperture Spherical Telescope", ili skraćeno FAST.

Potraga za vanzemaljskom inteligencijom neće biti jedini njegov zadatak, nego dalje i dublje prodiranje u svemirske ‘bezdane’, kao i prošlost svemira.

FAST će moći da registruje rasprostranjenost vodonika čak i u najudaljenijim galaksijama, moći će da uhvati dosad nepoznate pulsare, što bi u tom slučaju dalo snažan vetar u leđa istraživanju gravitacionih talasa.

Koliko god bi tako nešto bilo jedno od najvećih naučnih otkrića, medije najviše fascinira mogućnost registrovanja prisustva vanzemaljaca, odnosno napredak u programima METI, CETI i SETI, odnosno programima za komunikaciju sa stranim inteligencijama.

Peking je inače snažno zakoračio u svemir. Prošle nedelje lansirao je u Zemljinu orbitu 20-tonsku orbitalnu stanicu Tiangong 2, laboratoriju koja bi astronaute trebalo da drži u dosad najdužoj misiji u svemiru.

Kina ima svoje planove i za slanje čoveka na Mesec i istraživačkih robota na Mars. FAST u svemu tome ima svoje sopstveno mesto.

Pre četiri decenije, dok je pisao svoj "Autostoperski vodič kroz galaksiju", britanski pisac Daglas Adams napomenuo je radioteleskop Džodrel Bank u Velikoj Britaniji kao čudo tehnike koje je trebalo da otkrije postojanje vanzemaljskih civilizacija, a bila je reč o anteni od 76 metara.

Nešto pre toga, sagrađen je američki Grin bank, prečnika 100 metara.

Vremenom je glavno mesto za radioastronomska istraživanja postao teleskop u Portoriku, prečnika čak 305 metara, koji je u romanu "Kontakt" ovekovečio Karl Sagan.

A sad je svet dočekao radioteleskop prečnika čak 500 metara.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Valcer "Na lepom plavom Dunavu" ide u svemir

Povodom 200. rođendana Johana Štrausa mlađeg, Bečka turistička organizacija i Evropska svemirska agencija (ESA), kao deo rođendanske proslave, šalju čuveni valcer "Na lepom plavom Dunavu" u svemir.

Neuspešno sletanje "Atine" na Mesec

Robotizovana svemirska letelica "Atina", američke privatne kompanije "Intuitiv mašins", prevrnula se na stranu tokom sletanja na Mesec, čime je njena misija na Zemljinom satelitu prerano okončana.