Najstariji čovekov predak bio je milimetar visok

Najstariji čovekov predak bio je milimetar velik stvor koji je živeo u morskom plićaku i podsećao na naboranu staru vreću, objavili su naučnici sa univerziteta Kambridž.
Ovo je objavljeno nakon što su na morskom dnu na području Kine naučnici pronašli fosil sićušnog bića starog oko 540 miliona godina te ga kroz dugi put evolucije povezali s modernim čovekom. Reč je o neobičnoj životinji s vrećastim telom i nesrazmerno velikim ustima.  
 
Paleontolog Sajmon Konvej Moris i njegove kolege ustanovili su da ljudi, koji su se pojavili u poslednjih 200.000 godina, imaju "evolucijski još starije pretke" od majmuna i čovekolikih majmuna. Kao vođi tima koji je otkrio fosil, Morisu je pripala čast da biću jedinstvenog izgleda da ime Saccorhytus coronarius. Saccus znači vreća, a rhytus je reč grčkog porekla i odnosi se na bore ili nabore kojima je biće bilo prekriveno.   
 
"Ali nije li lepota u očima posmatrača?", retorički se upitao dr Moris. 
 
Saccorhytus je bio najprimitivniji član veće životinjske grupe iz porodice deuterostoma (grčki: deuteros drugi, stoma usta), životinje sa sekundarnim ustima. Grupu su činili kičmenjaci - ribe, vodozemci, reptili, ptice i sisari, među kojima i ljudi, ali i bodljokošci (Echinodermata) u koje spadaju morske zvezde i ježevi. 
 
Saccorhytus coronarius je živeo u kambrijsko doba kad je nivo mora bio čak 30 do 90 metara viši od današnjeg. To je bilo razdoblje izuzetnih evolucijskih događaja. Primitivne biološke osobine Saccorhytusa coronariusa pomogle su da se utre put brojnim vrstama deuterostoma, među ostalima i kičmenjacima. Ribe, preteče kičmenjaka, pojavile su se 10 do 15 miliona godina nakon Saccorhytusa. 
 
"Saccorhytus coronarius daje nam značajan uvid u prve faze evolucije grupe živih bića iz kojih su se razvile ribe, a na kraju - mi", objašnjava paleontolog Degan Šu s kineskog univerziteta Nortvest. 
 
U središnjoj kineskoj pokrajini Shaanxi otkriveni su fosili četrdesetak Saccorhytusa, među kojima je nekoliko dobro očuvanih primeraka. Izgledaju poput sićušnih crnih zrnaca, kaže Degan. Saccorhytus je verovatno živeo u sedimentu plićeg dela morskog dna. Karakterišu ga ogromna usta, koja je verovatno otvarao da bi progutao komadiće hrane ili manje životinje, ali ona su imala još jednu neuobičajenu funkciju. Naime, naučnici tvrde da Saccorhytus nije imao anus, što znači da je sav otpad iz organizma izbacivao na usta. 
 
Moris kaže da je na prednjem delu tela prekrivenom tankom, pokretljivom kožom naš predak imao male strukture koje su mu, čini se, omogućavale ispuštanje progutane vode. Pretpostavlja da su preteča ribljih škrga. Po morskom dnu se kretao kontrakcijama snažnih mišića i uz pomoć nabora. 
 
"Jedna od najlepših stvari u paleontologiji je to što neprestano otkrivate nešto novo što vas iznenadi i oduševi. A to vas opet tera da istraživanje proširite na još dalju prošlost", rekao je Moris. 
 
Informacije o istraživanju i otkriću objavljene su u časopisu "Nature".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Ревнитељ Божији

    02.02.2017 16:25
    МилеФелна
    Ово је лж, подвала јудеоватиканска. Бог је створијо човека, по СВОЈОЈ слики и прилики, а није настао од тамо неке ружне амебе.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija