Nobelova nagrada za ekonomiju dodeljena je danas američkim univerzitetskim istraživačima Vilijemu Nordhausu i Polu Romeru za uključivanje tehnoloških inovacija i klimatskih promena u makroekonomske analize.
Nordhaus s Univerziteta Jejl je nagrađen za uključivanje pomena klime u dugoročnu makroekonomsku analizu, a Romer s Univerziteta Njujorka za integrisanje tehnoloških inovacija takođe u makroekonomske studije.
Njih dvojica će podeliti novčani iznos Nobelove nagrade od devet miliona švedskih kruna (milion dolara). Dodelom nagrade za ekonomiju je zaključen ovogodišnji ciklus podele Nobelovih nagrada.
Nobelove komitet je u obrazloženju naveo da su ovogodišnji laureati znano proširili obim ekonomske analize pravljenjem modela koji objašanjavaju kako tržišna ekonomija interreaguje s prirodom i znanjem.
Romer je pokazao kako znanje može funkcionisati kao pokretač dugoročnog ekonomskog rasta.
Ranije makroekonomska istraživanja su naglašavala tehonološke inovacije kao primaran pokretač ekonomskog rasta, ali nisu dale modele kako ekonomske odluke i tržišni uslovi odredjuju stvaranje novih tehnologija. Romer je rešio taj problem pokazujući kako ekonomske snage upravljaju spremnošću kompanija da stvaraju nove ideje i inovacije.
Romerovo rešenje objavljeno 1990. položilo je osnove za ono što se sada zove endogena teorija rasta. Njegova teorija je podstakla ogroman broj istraživanja o tome kako propisi i mere mogu ohrabriti nove ideje i dugoročan napredak.
Nordhausova otkrića tiču se odnosa prirode i društva. On je time počeo da se bavi 70-ih godina, kako su naučnici bili sve zabrinutiji za posledica sagorevanja fosilnih goriva po temperaturu. Sredinom 90-ih je stvorio integrisani model procene koji opisuje globalnu interakciju izmedju ekonomije i privrede.
Njegov model integriše teorije i empirijske rezultate fizike, hemije i ekonomije. Nordhausov model je sada u širokoj upotrebi za simulaciju kako privreda i klima mogu zajedno evoluirati. Koriste se za ispitivanje posledica klimatskih mera na, na primer, taksi na ugljenik.
Nagrade za ekonomiju nije bilo na spisku švedskog industrijalca Alfreda Nobela koji je testamentom uveo niz nagrada. "Memorijalna Nobelova nagrada za ekonomske nauke" je uvedena sedam decenija kasnije, odlukom Centralne banke Švedske, i prvi put dodeljena 1969. godine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Švedska startap kompanija za AI "IntuiCell" kreirala je psa robota Luna koji ima funkciju digitalnog nervnog sistema sposobnog za učenje i prilagođavanje, sličnog ljudskom i velikom broju životinja.
Manja zvezda u binarnom zvezdanom sistemu T Corona Borealis (TCrB) sledeće nedelje bi mogla da doživi dugo očekivanu "novu" i da zasija toliko da će biti vidljiva golim okom.
Norvežanin Arve Hjalmar Holmen podneo je žalbu nakon što mu je sistem veštačke inteligencije ChatGPT lažno rekao da je ubio svoja dva maloletna sina i da je osuđen na 21 godinu zatvora.
Čini se da se tamna energija, misteriozna sila za koju se smatra da pokreće sve brže širenje univerzuma, vremenom evoluira, piše portal Science Alert.
Kompanija Google saopštila je da je pronašla više hiljada nelegitimnih unosa, uključujući lažne kompanije na svojoj aplikaciji Maps i najavila tužbe protiv onih koji stoje iza tih prevara.
Astronauti NASA astronauti Suni Viliams i Buč Vilmor, koji su privukli međunarodnu pažnju kada je njihov kratki boravak u svemiru prerastao u misiju od devet meseci, konačno su se vratili na Zemlju.
NASA-ini astronauti Bač Vilmor i Sunita Vilijam napustili su Međunarodnu svemirsku stanicu jutros u kapsuli SpaceX, krenuvši na dugoočekivano putovanje nazad na Zemlju nakon devetomesečnog boravka.
Nakon više decenija traganja, astronomi su otkrili jedan od najjačih dokaza dosad o egzoplanetama koje kruže oko Barnardove zvezde, najbližeg pojedinačnog zvezdanog sistema Zemlji.
"Spejs Iks" je lansirao raketu sa novom posadom za Međunarodnu svemirsku stanicu, a kapsulom koja stigne do stanice kasnije će se na Zemlju vratiti astronauti Buč Vilmor i Suni Vilijams.
Istraživači su otkrili da izvesni misteriozni radio signal, koji već 10 godina dolazi iz udaljenog regiona svemira na svaka dva sata potiče od - izvora "bez presedana", prenosi Em-Es-En (MSN).
Robotizovana svemirska letelica "Atina", američke privatne kompanije "Intuitiv mašins", prevrnula se na stranu tokom sletanja na Mesec, čime je njena misija na Zemljinom satelitu prerano okončana.
Robotizovana svemirska letelica "Atina", američke privatne kompanije "Intuitiv mašins", prevrnula se na stranu tokom sletanja na Mesec, čime je njena misija na Zemljinom satelitu prerano okončana.
Letelica Staršip, kompanije SpejsEks ilona Maska, eksplodirala je u svemiru, nekoliko minuta nakon poletanja, a ostaci su padali u blizini Floride i Bahama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar