Planeta danas ulazi u ekološki dug

Danas je Dan ekološkog duga za 2017. godinu.
Ove godine je, šest dana ranije nego prošle, čovečanstvo potrošilo prirodne resurse koje Zemlja može da obnovi u jednoj godini. To je najranije od kada se rade merenja, javlja Mreža za globalni ekološki otisak, međunarodna istraživačka organizacija koja je prva uvela metodu izračunavanja ekološkog duga.
 
Otkako je svet prvi put ušao u ekološki dug početkom 70-ih Dan ekološkog duga pada sve ranije, što znači da se Zemljini resursi troše sve brže. Čovečanstvo trenutno koristi resurse 1,7 puta više nego što ekosistemi mogu da se regenerišu.
 
Najveći potrošači su SAD i Kina. Srbija troši 80 odsto više od raspoloživih resursa.
 
Kako preokrenuti situaciju?
 
Portal "Dojče vele" naveo je kako situacija može da se izmeni.
 
Zemljina lopta
 
Metoda koju koriste naučnici iz "Global futprint netvork", grupe ekologa u američkom gradu Oklandu, meri obnovljive resurse planete. Ona omogućava da se precizno izračuna dan u godini od kojeg Zemlja više neće moći da obnavlja resurse koje je upotrebio čovek i kada će ljudi početi da uništavaju svoju životnu sredinu.
 
Sve ranije i ranije
 
Ove godine ta "tačka bez povratka" pada 2. avgusta. Na taj način, ove godine ljudi će upotrebiti sve obnovljive izvore na Zemlji šest dana ranije nego 2016. Još jasnije se negativan trend vidi u poređenju sa osamdesetim godinama 20. veka. Ako je 1987. "granica održivosti" bila 19. decembra, kasnije se ona dosledno i zastrašujuće kretala od kraja godine do sredine. Tako je 2011. godine čovečanstvo progutalo sve obnovljive izvore do 27. septembra. A sada je to došlo do početka avgusta.
 
Zbog toga upravo danas, 2. avgusta veliki broj ekoloških organizacija u Nemačkoj namerava da održi zajedničku akciju ispred Brandenburške kapije u Berlinu. Cilj akcije je podsećanje da čovečanstvo troši više drva, biljaka, hrane, ribe i ostalog nego što vode, šume i polja mogu da obnove sami.
 
"Planeta nije internet prodavnica sa beskrajnim zalihama robe. Supermarket pod nazivom Zemlja je ispražnjen", upozorava Kristof Rotgers iz omladinskog udruženja ekologa. "Sve što iskoristimo ove godine posle 2. avgusta, ukradeno je od budućih generacija. Zadatak političara je da ne dozvole da se to dogodi."
 
Za potrebe čovečanstva potrebno 1,7 planete Zemlje
 
Sa rastom svetske populacije raste i potrošnja ugljovodonika, prehrambenih proizvoda i vode. Naučnici su matematički izračunali da je za zadovoljenje zahteva današnjeg čovečanstva potrebno 1,7 planete Zemlje.
 
"Ako se ne zaustavimo, do 2030. biće potrebne dve planete, do 2050. godine čak tri", upozorava Jirgen Kirš iz nemačkog ogranka "Grinpisa".
 
Prema proračunima naučnika, više od 80 odsto svetske populacije živi u zemljama sa nepovoljnim ekološkim uslovima. Nemačka, iako nije u toj grupi, ne predstavlja ni model za potrošnju resursa: da čitavo čovečanstvo troši resurse na nivou stanovnika Nemačke, već bi nam bilo potrebno 3,2 planete za ispunjavanje naših zahteva.
 
"Granica održivosti" za jednu Nemačku došla bi ove godine 24. aprila. Razlog za ovakvo stanje stvari je u velikim površinama potrebnim za rast stočne hrane za proizvodnju mesa, kao i u velikim količinama emisije ugljendioksida.
 
"Jednostavno ćemo nestati"
 
Pri tome emisija gasova koji stvaraju efekat staklene bašte predstavlja najveći deo, do 60 odsto, od ukupnog negativnog uticaja na životnu sredinu. "A ako uspemo da smanjimo ove emisije bar za polovinu, mogli bismo da pomerimo ’granicu održivosti‘ odmah tri meseca unazad", kaže Matis Vakernagel iz "Global futprint netvorka".
 
Osnovni primaoci žalbi ekologa su vlade. Ali i svaka osoba može da dâ mali doprinos racionalnije korišćenje resursa planete. U intervjuu za novinsku agenciju KNA, Andreas Šmit, predstavnik ekološke inicijative katoličke crkve Nemačke, istakao je da "svaki čovek može da doprinese tome da ’granica održivosti‘ ne bude negde u leto, već bliže kraju godine".
 
Dovoljne su čak i male stvari: ne treba svaki dan jesti meso, treba kupovati organske proizvode, navodi Šmit. "Shvatam da su takvi proizvodi skuplji od običnih. Ali kada vidim da je motorno ulje skuplje od običnog biljnog ulja, shvatam da u životu postoje druge oblasti osim hrane gde može da se ekonomiše", ističe predstavnik crkve. U suprotnom, ističe on, izgleda da nas čeka tužna sudbina: "Svi ćemo jednostavno nestati".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Steva

    02.08.2017 11:55
    Organski proizvodi su dramatično skuplji od običnih, zauzimaju mnogo veće površine zemlje da bi se uzgajale iste kolićine kao normalna hrana, zahtevaju vise truda i vremena da se uzgajaju, kvare se mnogo brže, a pri svemu tome ni jedno od stotinak istraživanja nije pokazalo da je organska hrana išta zdravija ili ukusnija.

    Ja ne mislim išta loše o ovom Šmitu, ali iskreno mislim da imamo mnogo bolje kvalifikovane ljude da slušamo nego 'predstavnika ekološke inicijative katoličke crkve Nemačke'. Srce mu je na pravom mestu, ali mi je teško da slušam čoveka koji tvrdi da trebamo biti manje trošni i onda odmah preporuči da koristimo proizvod koji je vrlo, vrlo trošan za sve uključene.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet