Kako piše Ekonomist, od 2010. godine je neto emigracija pala u devet od 11 postkomunističkih zemalja. Štaviše, ponegde se već može govoriti o "bumerangu radne snage", povratku onih obrazovanijih kućama.
Iz istočnih zemalja je, pišu u Ekonomistu, u Britaniju godišnje stizalo u periodu od 2010. do 2015. više od 30.000 migranata, iz zemalja koje su u Evropsku uniju ušle 2004. godine, a prošle godine je taj broj pao na samo 5.000. Delimično je to, jasno, zbog Bregzita, ali smatraju da se može objasniti i rastom potražnje za radnicima u istočnoj Evropi.
U Rumuniji je, napominju, stopa nezaposlenosti pala na 5,3 odsto, a u Češkoj na 2,9 odsto. Čak 73 odsto mađarskih proizvođača kažu da ne mogu da pronađu radnike koji im trebaju. S druge strane, plate rastu – u Češkoj su porasle pet odsto u odnosu na godinu ranije, a u Mađarskoj za 15 odsto, zbog velikog skoka minimalne plate.
Nije, međutim, u EU na relaciji zapad-istok nastupila harmonija po pitanju radnika, daleko od toga.
Tako je prošle nedelje francuski predsednik Emanuel Makron obilazio neke istočnoevropske članice u misiji zaštite francuskih radnika od "nepoštene konkurencije". Radi se o tome da kompanije iz istočne Evrope dobijaju poslove u razvijenijim članicama poput Francuske i na gradilišta, kad su u pitanju građevinske kompanije, dovode svoje radnike koji su (još uvek) jeftiniji od lokalnih.
Za tu se praksu primjenjuje termin "izaslani radnici" koji se koristi u smernici Evropske komisije o uslovima angažovanja i plaćanja tih radnika, a koju je Makron kritikovao kao izdaju evropskog duha, za prošlonedeljnu posetu Austriji.
Nakon toga se još susreo i sa slovačkim i češkim premijerima te je, čini se, dobio obećanja da će te zemlje pristati na dogovor o reformi pravila za strane radnike kojima bi se smanjio "socijalni damping" u starim članicama EU, odnosno ti bi radnici morali biti jednako plaćeni kao i lokalni.
Ostaje da se vidi kako će na taj predlog reagovati ostale istočnoevropske zemlje koje su do sada blokirale promenu te smernice, a među njima i Hrvatska, pa zakuvavanje oko tog pitanja treba očekivati uoči oktobarskog samita EU.
Strani radnici čine tek jedan odsto evropske radne snage, ali izazivaju pažnju, a brojni su i primeri manipulacija kompanija u nastojanjima da angažuju jeftinije radnike s istoka EU.
Nezadovoljne time kako evropska smernica rešava pitanje stranih radnika, neke članice su već same postrožile regulativu. Tako je, na primer, austrijska kompanija Andritz letos kažnjena sa 22 miliona evra zbog angažovanja radnika Đuro Đaković Montaže (kazna još nije pravosnažna) na obnovi kotla u austrijskoj fabrici celuloze 2014. godine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 1
Zoran
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar