Kako navode, vlade država širom Evrope uglavnom ne pokazuju zainteresovanost za uzrok katalonske nezavisnosti, ali vlade u Berlinu, Parizu, Londonu i drugim evropskim državama ne žele raspad Španije i ne misle da separatisti imaju pravnu ili političku osnovu za to.
Kada je u pitanju bliža analiza situacije, ujedinjeni front EU prikriva slabu kariku ili dve, navedeno je u analizi FT, uz navođenje primera nekadašnje jugoslovenske republike Slovenije.
Dok su katalonski separatisti napredovali sa kampanjom reči podrške upućene su iz Slovenije. Predsednik Slovenije Borut Pahor je 1. oktobra, kada je Madrid haotični referendum o nezavisnosti Katalonije proglasio nezakonitim, rekao je da su mnogi Slovenci "srcem" uz narod Katalonije.
U tekstu se navodi da je emotivna privrženost Slovenaca prema katalonskim separatistima je razumljiva.
Slovenci su na referendumu 23. decembra 1990. glasali za otcepljenje od Jugoslavije, a 25. juna 1991. slovenačka skupština je usvojila Temeljnu istinu o samostalnosti i nezavisnosti Slovenije i preuzela kontrolu svojih granica, čime je ta republika izašla iz bivše SFRJ.
Posle toga je počeo desetodnevni rat, jer jugoslovenska vlast nije priznala slovenačku samostalnost, a koji je završen odlaskom pripadnika JNA iz Slovenije.
"Slovenci porede svoje iskustvo kao malog naroda koji živi pod, kako su tada smatrali, dominacijom Srba u Jugoslaviji, dok je Katalonija pod vlašću Madrida", piše Fajnenšel tajms.
Kako je navedeno, lider separatista u Kataloniji Karles Pućdemon posetio je Sloveniju 1991. godine i "divio se mirnim i demokratskim načinima na koje Slovenci postigli svoje ciljeve".
Ipak, stanovnici Katalonije nisu ujedinjeni kada je u pitanju nezavisnost kao što su bili Slovenci. Izlaznost u Sloveniji bila je veća od 90 odsto, a 90 odsto Katalonaca glasalo je za nezavisnost od Španije, ali je u Kataloniji izlaznost bila 43 odsto. Birači koji su bili protiv nezavisnosti bojkotovali su referendum.
Kataloniji nedostaje kompaktnost Slovenije, piše u tekstu. Prema podacima katalonskih vlasti iz 2013. godine, oko 46 odsto stanovnika Katalonije govori španski kao glavni jezik, 36 odsto govori katalonski, a 12 odsto oba jezika podjednako.
Dodaje se da je jasno da većina onih koji govore španski jezik žele da njihov region ostane deo Španije.
FT navodi da postoji razlika i kada je u pitanju liderstvo. Može se smatrati da premijer Španije Marijano Rahoj ima "težak" pristup katalonskoj krizi," ali on nije nekadašnji diktator Francisko Franko, niti bivši srpski lider s kraja 20. veka Slobodan Milošević - Španija je demokratija"
Ocenjuje se da je možda najveća razlika ta što je referendum o nezavisnosti Slovenije dobio podršku moćnih stranih vlada. Katalonija i Kurdistan nisu imali takvu podršku.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 2
Обсервер
Lui
Demokratija je vladavina "lajkova" uz davanje prava "dislajkovima" da misle šta hoće dokle god se povinuju mišljenju i zahtevima "lajkova". Bez "dislajkova" nema demokratije, zar ne? Zato "dislajkove" koji rade onako kako misle treba pohapsiti, a one pokorne "dislajkove", koji rade kako im se kaže, treba negovati u okviru 30-35% populacije koja ima glasačko pravo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar