"Najprljavija" hrana su hleb, sir i ćevapi
U proizvodima od mleka i mesa u 2015. najčešće su otkrivane bakterije, dok su kod hleba, peciva i brašna glavni problem bili neuredni proizvodni pogoni. Primese u proizvodima i istekao rok trajanja najviše su upadali u oči potrošačima koji su u 30 odsto slučajeva bili u pravu kad su se žalili inspekcijama.
U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da su najčešći uzroci mikrobiološke neispravnosti namirnica nehigijensko postupanje s hranom, loša ili nedovoljna termička obrada, kao i neuslovno čuvanje kvarljive robe.
"Veterinarska inspekcija najčešće je utvrđivala mikrobiološku neispravnost u hrani koja nije termički obrađena. To su mlečni proizvodi - sir i kajmak, zatim u usitnjenom oblikovanom mesu - ćevapima i pljeskavicama, kao i mesu koje je podvrgnuto fizičkoj obradi (otkošćeni pileći batak, ražnjići, rolovano meso, mesni poluproizvodi). Naročito skrećemo pažnju na hranu poput sira i kajmaka, koja je podložna brzom kvarenju, a koja se u toplim danima prodaje na tezgama i iz gepeka automobila umesto iz rashladnih vitrina", kažu u Ministarstvu poljoprivrede. Oni dodaju da kod proizvoda biljnog porekla najviše problema ima u proizvodnji.
Predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Petar Bogosavljević smatra da je smanjen broj kontrola glavni razlog što je u prodaji sve više neispravnih namirnica.
"Odgovornost je preneta na proizvođače koji znaju da su kontrole retke. Srbija nema pouzdan sistem koji bi obezbedio veći stepen bezbednosti hrane u celini. Treba raditi analize prisustva herbicida i pesticida u proizvodima, koje bi pokazale upozoravajuću sliku stanja. Naše analize su pokazivale ostatke antibiotika u medu, a u domaćim sirevima bilo je dosta patogenih bakterija. Ozbiljno stanje bilo je i kod mlevenog mesa za pripremu ćevapčića u kioscima i restoranima, dok je u voćnim sokovima bilo hemijskih supstanci koje ne bi trebalo da sadrže", ističe Bogosavljević.
Hleb i pecivo su bili najproblematičniji proizvodi i u prva četiri meseca 2016.
Podsetimo, uprkos najavama i ulaganju od više miliona evra, Nacionalna laboratorija za kontrolu hrane nije ni blizu otvaranja.
Ceo tekst Kurira možete pročitati OVDE.
Komentari 3
El
Buba
Treba svi da pravimo hleb kod kuce,mozda bi se na taj nacin nesto promenilo.
Nego,zasto postoji inspekcija,kako,u ovoj zemlji, da nateramo ljude da rade svoj posao?Pa taj javni sektor je jedini dobro i uredno placen i jedini ne radi to za sta je placen,njima je bas sve dozvoljeno.
Kod nas je zavladalo totalno bezakonje!
milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar