I bebe u Srbiji kljukaju antibioticima
Ovo istraživanje će javnosti biti predstavljeno sledeće nedelje.
U skandinavskim zemljama, propiše se najviše do 400 recepata na 1.000 dece, a u ostalim srednjoevropskim zemljama do 600, a veća upotreba antibiotika nego kod nas beleži se samo u Španiji sa 1.500 "terapija" ovog leka.
Profesorka Milica Bajčetić, šefica katedre za specijalističku nastavu iz kliničke famakologije Medicinskog fakulteta u Beogradu, i autorka istraživanja, ističe za Novosti da je značajno smanjenje upotrebe antibiotika u Srbiji zabeleženo nakon medijske kampanje 2011. i 2012. godine, u cilju racionalne potrošnje antibiotika.
"Zabrinjavajuća je činjenica da se najviše antibiotika propiše deci između drugog i 23. meseca starosti. U periodu od 2013. do 2015. godine primećen je i značajno veći broj propisanih antibiotika kod dece uzrasta do prvog meseca života u odnosu na prethodni period. Upravo u ovom najranijem periodu života antibiotici mogu biti izuzetno štetni za razvoj pojedinih organa kao što su, na primer, bubrezi i jetra", navodi Bajčetić.
Doktorka dalje navodi da se trend neracionalnog propisivanja antibiotika za oboljenja koja su uglavnom virusne etiologije i dalje nastavlja. Tako je u Srbiji, u periodu od 2011. do kraja 2015. godine čak 85 odsto dece lečeno antibioticima iako se radilo o boljenjima koja su pretežno izazvana virusnim infekcijama (na primer, tonzilofaringitis). Tome u prilog govori i rezultat sitraživanja od 2007. do kraja 2015. godine, da se značajno više antibiotika propiše tokom kalendarskih meseci kada je epidemija virusnih infekcija bila prisutna.
"Upotreba antibiotika kada ne postoji infekcija izazvana bakterijama dovodi do razvoja rezistencije bakterija na antibiotike. Osim toga, dolazi i do narušavanja ravnoteže kod bakterija koje "mirno" naseljavaju naš organizam. Narušena ravnoteža, tj. bujanje određenog soja bakterija usled nestanka drugog soja pod dejstvom antibiotika može imati i fatalni, smrtni ishod", upozorava dr Bajčetić.
Inače, Ministarstvo zdravlja formiralo je u februaru ove godine radnu grupu za izradu nacionalnog vodiča dobre kliničke prakse za racionalnu upotrebu antibiotika, koji bi trebalo da bude završen do oktobra.
Istraživanja su još pokazala da deca predškolskog i školskog uzrasta danas imaju pet do sedam puta prehlade godišnje, a odrasli četiri do šest puta godišnje.
Kakva je situacija u Novom Sadu kada je u pitanju upotreba antibiotika, možete pročitati OVDE.
Komentari 2
pera
Orion
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar