Od prve najave ovog testa, pre više od pola godine, nije urađeno ništa kako bi se dodatno definisali sporni delovi, ali je i priča o njegovoj primeni utihnula.
I dalje je nejasno da li će se testirati samo policajci za koje postoji sumnja da su učestvovali u korupciji ili će svi biti podvrgnuti testu. Takođe, ne zna se ni da li će policajci o tome biti obavešteni, ko odlučuje ko se testira, a nepoznanica je i kako će izgledati sam postupak.
Za Sofiju Mandić iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) su ove okolnosti neprihvatljive, jer se pitanja korupcije svode na odluku ministra.
"Potrebno je da policiju kontroliše telo koje je nezavisno od izvršne vlasti, na osnovu jasnih i javno dostupnih procedura. Važno je da znamo da krivični postupak već daje dovoljno mehanizama za tajno prikupljanje dokaza o korupciji, ali je za takvo prikupljanje dokaza potrebna odluka suda. Naše ministarstvo je odlučilo da se ponaša kao da ova mogućnost ne postoji i predstavi da je neophodno da sprovodi postupak koji ne podleže nikakvoj kontroli. To je sigurno lakše za ministarstvo, ali nije dobro i neće voditi rešenju problema visoke korumpiranosti u policiji. Baš naprotiv, može otvoriti nove kanale korupcije za one koje žele da ovaj nedovoljno definisani postupak kontrole zaobiđu", kaže Mandić za 021.rs.
Anketa BCBP-a je pokazala da čak 96 odsto građana smatra da je policija korumpirana. Novim testom bi trebalo da se pokaže da li je takav stav opravdan ili ne, ali zbog nedefinisanosti testa može doći i do njegove zloupotrebe unutar policije.
"Bez postojanja kriterijuma ko će biti testiran, oni koji zaista učestvuju u korupciji mogu da izbegnu ovaj test. Odluka o testiranju i njeni rezultati mogu biti izvor međuljudskih ili političkih obračuna unutar policije. On može biti i način zastrašivanja, a njegovim rezultatima se može manipulisati. Ko će odlučivati o tome da li je neko 'prošao' test ili ne? Dakle, možemo da dobijemo alatku koja umesto što sprečava, podstiče nezakonite radnje unutar policije", objašnjava naša sagovornica.
Inače, postoje indicije da će se informacije o policajcima prikupljati na osnovu audio i vizuelnog snimanja policajaca na zadatku, ali i korišćenjem "prikrivenog islednika". Međutim, problem je što podaci prikupljeni na taj način ne bi bili uvaženi kao zakoniti na sudu.
Zakon o krivičnom postupku zahteva da ove mere prikupljana podataka budu odobrene od strane suda i zahteva se da se one koriste samo ako je nemoguće prikupiti dokaze na druge načine. U suprotnom, dokazi su nezakoniti. U BCBP-u smatraju da je neophodno da se ovi dokazi prikupljaju u skladu krivičnim postupkom, jer će dokazi tek onda biti upotrebljivi na sudu.
U Srbiji već postoje zakoniti mehanizmi za kontrolisanje pripadnika MUP-a. Jedan od njih je rad Sektora unutrašnje kontrole policije (SUK), kome se mogu obratiti i građani sa pritužbom na rad nekog policajca. Kako bi kontrolisali svoje pripadnike SUK ih tajno nadzire, prati i snima. Takođe, policajac za nedozvoljene radnje može biti kažnjen po disciplinskom postupku, što je najbrži način.
Kako bi test postao funkcionalniji naša sagovornica smatra da bi SUK trebalo da ima značajniju ulogu prilikom kontrole policajaca.
"Policija bi pri zapošljavaju i napredovanju svojih službenika morala voditi računa o integritetu i njihovoj sklonosti ka korupciji. Bez toga problem korupcije u policiji nije moguće sistematski rešiti. Tu unapred najavljani test integriteta može biti od velike pomoći, odnosno može ispitivati stavove ili osobine ličnosti kandidata za zaposlenje i unapređenje", zaključuje Mandić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 1
Marko Idjan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar