Zakon o uzbunjivačima malo toga promenio, građani se i dalje plaše da prijave korupciju
Prva godina primene Zakona o uzbunjivačima donela je i prvu provostepenu presudu u korist zaposlene, a izrečeno je i 12 privremenih mera za vraćanje zaposlenih koji su prijavili korupciju na staro radno mesto.
Ipak, činjenica je da se godišnje dogodi 374.000 slučajeva podmićivanja, a da je prijavljeno ili procesuirano i do 100 puta manje, otvara pitanje da li Zakon daje dovoljno efekata.
Stvarni efekti Zakona o uzbunjivačima, mogu se meriti isključivo naspram cilja, kaže za N1 Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija, što je daleko veći broj prijava korupcije. Zato je, dodaje, prva godina protekla s nedovoljno rezultata.
"Oni podaci koje su ljudi iz Ministarstva saopštili su poražavajući, to je svega nekih petnaestak slučajeva unutrašnjeg uzbunjivanja, unutar ministarstva, kao najvažnijih organa i to govori da smo veoma daleko od ostvarenja ciljeva zbog kojih je Zakon donet. Ljudi imaju manje-više iste prepreke za prijavljivanje korupcije, kao što su ih imali i pre godinu i pre pet godina", navodi Nenadić.
Istraživanja pokazuju da je i dalje je veliki broj onih koji korupciju ne prijavljuju jer se boje štetnih posledica ili zato što smatraju da prijavljivanje ne vodi do rešenja, ali i da građani ne znaju kome bi korupciju trebalo da prijave.
"Nemam utisak da se nešto dramatično promenilo u društvu posle donošenja tog Zakona, ali sa uvođenjem institucija takve vrste, odnosno instituta propisa koji štite da se postignu određeni ciljevi, to je nešto što je novo i svakako je dobro da takav propis imamo", kaže Dušan Petrović iz "Zajedno za Srbiju".
Promene, međutim, uočava narodni poslanik Srpske napredne stranke i član Odbora za pravosuđe Aleksandar Martinović koji tvrdi da je "u Srbiji nulta tolerancija na korupciju".
"Evo ja kao narodni poslanik mogu da kažem da u poslednjih nekoliko meseci dobijam na desetine mejlova, što je mnogo više nego u nekom proteklom periodu, gde mi ljudi ukazuju na veoma konkretne primere kriminala i korupcije. Dakle, ljudi su se ohrabrii, dobili su zaštitu države i građani su postali svesni svoje uloge - oni su u stvari pomoćnici, saradnici države u borbi protiv različitih vidova korupcije", navodi Martinović.
U resornom Ministarstvu pravde zadovoljni su rezultatima, jer, tvrde, sudije efikasno postupaju u zaštiti uzbunjivača i u proseku u toku od tri dana donose privremenu meru.
Podsetimo, nakon nešto više od godinu dana primene Zakona o zaštiti uzbunjivača, u Srbiji je doneta prva provostepena presuda u korist zaposlene, koja je zbog prijave korupcije sa naplatom parking kazni u Novom Sadu trpela štetne posledice. O ovom slučaju više možete pročitati u našem tekstu OVDE.
U beogradskim sudovima ima više od 100 predmeta pokrenutih po Zakonu o uzbunjivačima, a u Nišu i Novom Sadu po pet ili šest.
Zakon o zastiti uzbinivača usvojen je u decembru 2014. godine a nakon što je 1.200 sudija prošlo obuku na Pravosdnoj akademiji, u junu 2015. počela je i njegova primena.
Prvi uzbunjivač koji je dobio sudsku zaštitu prema ovom Zakonu bio je Miloš Krstić koji je otkrio korupciju u jednoj osnovnoj školi u Mladenovcu. On je vraćen na posao odlukom Višeg suda u Beogradu.
Komentari 3
...........
Aleksa
Predragg
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar