GMO odlazi u prošlost, dolazi moćnija tehnologija
Izvršni direktora "Bajera" već nedelju dana, takođe, uverava javnost da ova kompanija neće koristiti spajanje s "Monsantom" da bi nasilno uvela GMO u Evropu.
U razgovoru za "Politiku" genetičar Miodrag Dimitrijević, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, kaže da je u ovoj fazi zaista teško davati prognoze šta će se tačno dešavati, ali da je njihovo spajanje već dovelo do stvaranja jedne jake korporacijske osovine, kao i da će se njeno delovanje u proizvodnji i na tržištu hrane osetiti već u bliskoj budućnosti.
"Zanimljivo je to što je "Monsanto", samo nedelju dana pošto je objavljeno da ga preuzima "Bajer", objavio da je kupio licencu za korišćenje nove tehnologije u poljoprivredi koja potpuno menja način stvaranja genetičkih modifikacija organizma, pa i poljoprivrednih kultura. Reč je o novom patentu (CRISPR/cas9) čiji su autori dve naučnice sa univerziteta u Kaliforniji u Berkliju. Ovo rešenje smatra se do sada najmoćnijim i najviše obećavajućim metodom genetske manipulacije, koje već sada izgleda veoma moćno, a svakako će i da se usavršava", objašnjava Dimitrijević.
On za ovaj list objašnjava da je posle ovakve vesti, postalo jasno šta sve možemo da očekujemo.
"Ovaj novi postupak menjanja naslednog materijala nudi daleko veću preciznost izmena (i više od 90 odsto, zavisno od organizma), bolju kontrolu ukupnog procesa, jeftiniji postupak i izmene na takv način da će pojam GMO najverovatnije da zahteva redefiniciju. Uprošćeno, promene naslednog materijala mogu da budu mnogo finije, što se tiče količine naslednog materijala, nego sada. A revolucionarno je da promene naslednog materijala mogu da se rade na više mesta simultano u čitavom genomu (ukupan nasledni materijal u ćeliji). Metod je primenjiv na svim organizmima, uključujući i ljude", ističe Dimitrijević.
Kaže da ovi najnoviji rezultati na polju genske manipulacije obećavaju da će GMO, kakav danas poznajemo, relativno brzo da nestane i da postane istorija pionirske faze transgene tehnologije.
"Zakon koji je na snazi nema nejasnoća, zabranjena je setva i promet GMO u Srbiji. Već u najskorije vreme, promenom tehnologije i primenom novih metoda, može da se desi da definicija GMO bude prilično izmenjena, pa time i mnogi zakoni širom sveta koji definišu odnos prema GMO", zaključuje Dimitrijević.
Komentari 13
hertog
Vi takodje bas ne znate mnogo o GMO. Selekcijom covek uopste ne utice na genetsku mapu organizma tj. biljke u ovom slucaju.
Navescu vam jedan primer GMO. Poznato je da biljku kukuruza dok je mlada napada insekt zvani kukuruzni plamenac. Naucnici su otkrili da jedna bakterija ispusta izvestan protein koji je stetan za plamenca. To su iskoristili da u genom kukuruza"ugrade" deo genoma te bakterije tako da sada i kukuruz "zna" da napravi to jedinjenje koje je stetno za kukuruznog plamenca pa covek vise ne mora da tretira kukuruz nekim insekticidom. To se zove GMO. Kod njega je promenjen tj zamenjen neki gen, vestacki, covekovom intervencijom.
Najveci anti GMO borci su upravo hemijske industrije jer one najvise gube u celoj prici. Ne kazem da je GMO super i da se "preporucuje deci i trudnicama", niti da treba da ga koristimo. Isto tako znamo da hemijska jedinjenja za zastitu biljaka, pogotovo kada se nesttrucno koriste, su definitivno glavni izazivaci raznoraznih bolesti kod coveke jer sadrze ili organske ili neorganske otrove u sebi , ili teske metale koji se najcesce koriste kao nosac aktivne materije preparata. Ne treba nama GMO kada je nasa zemlja vec 40tak godina konstantno zagadjivana hemijskim preparatima za zastitu biljaka, kao i vestackim djubrivima koja su posebna prica.
Prijatno!
Jednostavnije @mrva
Laici vide kako životinje neće ni da pipnu ni jedan GMO proizvod, a jedu prirodne pored.
I laici zaključe koliko su životinje pametnije samo na osnovu instikta.
A naučnici i dalje kuju sebe u zvezde i povećavaju samoljublje.
mika
NE, NE i NE GMO!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar