Bilo je argumenata i za i protiv uvođenja ovakvog modela, koji nije pomenut u nacionalnoj strategiji razvoja obrazovanja. Dilema je bila da li bi učitelji predavali u četiri i po ili u pet razreda. Takođe, pomenuto je da bi period od 4. do 6. razreda bio kombinacija predmetne i razredne nastave.
Predsednik Nacionalnog prosvetnog saveta Aleksandar Lipkovski smatra da ovo ne bi bila mala, nego revolucionarna promena u domaćem obrazovnom sistemu.
"Zbog uvođenja ovakvog sistema okolne države imaju niz problema. Ova promena podstiče se spolja, zbog ušteda u obrazovanju, koje nam nameću kreditori i finansijeri. Za poslednjih 20 do 30 godina, obrazovni sistem se dosta promenio. Mnoge stvari rađene su na brzinu, mnoge upropaštene, pa je sistem doveden u nezavidnu situaciju. Bez podrške društva nema ozbiljne reforme obrazovanja", kazao je Lipkovski za "Novosti".
Dr Stevan Jokić, naučni savetnik Instituta "Vinča", navodi da je nužno da promene u obrazovnom sistemu prate promene u društvu, jer današnjim đacima, "generaciji palčića, jer sve rade sa dva palca na svom mobilnom telefonu", treba drugačija škola.
"Njima je linearni svet knjige nezanimljiv. Dosadno im je ono što im mi pričamo. Oni žive u virtuelnom, a ne u metričkom svetu. Problem škole je što deci dajemo informacije, a danas svako dete u svom džepu ima sve informacije. Žalimo se da uče napamet, a mi smo ih naučili tako da uče", ocenio je Jokić.
On je dodao da četvrtina đaka u Francuskoj završi osnovnu i srednju školu, a da nije sposobno da bilo šta radi u životu. Zbog toga je, kako kaže, bitno da se nastavnici okrenu svoj deci.
Kao izgovor profesori često uzimaju nedovoljnu tehničku opremljenost, što nije dobar argument. Filip Marić sa Matematičkog fakulteta rekao je da algoritamsko mišljenje, potrebno za programiranje, može da se razvija i uz pomoć table i krede, bez kompjutera.
"Lekcija iz orijentacije u prostoru, u udžbeniku objavljenom prošle godine, i dalje objašnjava kako se snaći uz pomoć mahovine, Severnjače, godova na drvetu. Ni rečju se ne spominju Gugl mape, iako svako dete ima pametni telefon u džepu", kazao je Marić.
U prilog sporosti reformi je i primer koji je naveo Slobodan Popov iz Centra za razvoj prirodnih nauka, tehnologije i informatike - važeći normativ za opremanje kabineta za Tehničko-informatičko obrazovanje je pisan 1987. godine i kaže da treba koristiti grafoskope i dijaskope, iako je to odavno prevaziđeno.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 12
PMF
Moj bratanac na PMFu smer informatika i dalje sluša usmena predavanja i piše na tabli. Apsurdno je da danas nismo kao društvo u stanju da obezbedimo da svaki kabinet i svaki đak u bilo kojoj školi u državi ima kompletnu računarsku opremu. To je stvar koju bi političari trebali potencirati a ne neke druge gluposti...
Ne lupaj. Teorijski deo predmeta, i teorijski predmeti se drze na tabli. To je normalno.. Kako cete neki dokaz teoreme ispisati na slajdu. To je samo mrtvo slovo na papiru.. Kad se napise na tabli, bolje se usvoji, zato sto se moze pitati u sred dokaza ako te nesto zanima. Isto vazi i za teorijski deo informatickih predmeta. Profesor isprica sta treba, a onda se vezba na prakticnim vezbama...
Sto se tice prakticnog dela predmeta, ima nekoliko racunarskih ucionica i tamo se one odrzavaju. Programira se na racunaru, racunarske mreze su na racunaru, baze takodje, itd.. Imamo mi kompletnu opremu, ne brini..
programator
Nindža Kornjačleone
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar