Za naše proizvode, uglavnom od masiva, najviše su zainteresovani region, Nemačka, Austrija, Mađarska.
Dok srpski kupac, čija je dnevna soba u proseku 16 kvadrata, gleda da li se trosed razvlači i koliko košta, nemački, koji živi i dvostruko većem prostoru, traži kvalitet, dizajn i udobnost. Zato je put garniture proizvedene u Srbiji do kuće u Nemačkoj dug i skup.
"Moraju da se ispune njihovi standardi u konstrukcijskom smislu, znači standardi - koje drvo, koje suvoće, koji materijali, da li su vodopropustivi, da li su zapaljivi. On vam da jedan domaći zadatak i kaže ovako mora da bude. Sve to više košta, ali naravno da se isplati", kaže Zoran Vukelić iz fabrike nameštaja "Ekstraform" za
RTS.
A dok se ne isplati, srpski proizvođači moraju skupo da plate troškove transporta, uvozne štofove, nekada i upošljavanje stranih dizajnera.
"Mi i kada imamo identičan kvalitet kao italijanske kolege, moramo nažalost uvek da budemo jeftiniji, jer kada jedan Nemac hoće da kupi nameštaj iz Srbije, on očekuje da bude vrlo jeftin, a ako mora da plati nešto više, onda bi se pre odlučio za nešto iz Italije", navodi Živorad Jovović iz fabrike nameštaja "Atlas".
"Jedna od prepreka koja nama koči tu priču je to što nismo u Evropskoj uniji. Jer nas dosta usporava u odnosu na našu konkurenciju koju imamo, dodatna papirologija", ističe Vukelić.
Preplavljeno nameštajem iz Kine, evropsko tržište ponovo traži kvalitet. To je, smatraju lovci na nameštaj, idealna prilika za srpske proizvođače.
"U Nemačkoj je sedeći deo na sofi drugačiji, tvrđi i čvršći, drveni nameštaj je prefinjeniji sa više detalja. Zato treba otići tamo, razumeti tržište i onda napraviti proizvod koji oni žele da kupe", objašnjava Džef Baron, zastupnik inostranih kupaca.
"Srpski proizvođač ispunjava kriterijume kvaliteta kada radi za standarde u Evropi. Ispunjava po kriterijumu cene kada je u pitanju masivno drvo, dok recimo samu ivericu i melaminske folije ne ispunjava niti cenom niti kvalitetom", napominje Leo Palada, zastupnik inostranih kupaca.
Problem je što i dalje više izvozimo poluproizvode koje stranci prerađuju i prodaju nekoliko puta skuplje.
"U masovnoj proizvodnji jeftinog nameštaja ne možemo da se takmičimo sa svetski poznatim firmama. Upravo izazov i naša konkurentnost i prednost treba da bude u našem dizajnu, treba da bude u našem proizvodu. Moramo da prodamo kompletan proizvod", smatra Ješa Erčić iz sektora drvne industrije Privredne komore Srbije.
A kada i napravimo kompletan proizvod, moramo svetu i da ga pokažemo, zato upućeni savetuju proizvođače da što više izlažu na svetskim sajmovima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 14
Brus Vilis
marko
Obavezno kažnjavati srpske firme koje se usude da nešto proizvedu za strano tržište i to izvezu! Čuj kažnjavati - zabraniti im rad! Nije dovoljno što su opterećeni birokratijom, papirologijom, bezbrojnim otežavajućim okolnostima obzirom na to da smo "banana" država i da niko nema poverenja u naše proizvode, nemogućnost jednostavnog transfera novca, nefunkcionisanje naplate preko PayPala itd itd...
Zamisli nije sajt na srpskom! 99,9% sajtova u celom svetu nije na srpskom, pa?! Vi ste očigledno neki iskompleksirani nacionalista.
Божидар
Новосадски произвођач намештаја а нема чак ни опцију на сајту за српски језик.
За такве ствари требало би кажњавати српске фирме а као крању меру одузимати им дозволу за рад. Мислим да је сигурно противзаконито радити и производити у Србији (као и уосталом било где у свету) а да домаћи потрошач нема могућност да се информише на званичном језику државе у којој фирма ради и производи.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar