Prošlo je dve godine od kada su frankfurtske "Vesti" objavile istraživanje koje ilustruje s kakvom preprekom se suočavaju Srbi pred kosovskim sudom, ali istraživanje, premda zapaženo, nije dovelo ni do kakvih konkretnih rezultata.
"Te razlike ostavljaju mogućnost za arbitrarnost i proizvoljnu primenu zakona, što svedoči o odsustvu pravne sigurnosti i izvesnosti. Zapanjuje i rastužuje pasivan odnos i gotovo ignorisanje činjenice da se verzije na srpskom jeziku Ustava i Krivičnog zakona, verovatno tendenciozno, sadržinski razlikuju od albanskih tekstova. Reč je o ozbiljnom problemu o kome se, kako se čini, bezrazložno ćuti ili jako retko i tiho govori. Obezvređivanje nečijeg jezika je obezvređivanje samog naroda koji njime govor", zaključuje Simović.
Srbi koji učestvuju u radu kosovskih institucija, prema Simoviću, imaju moralnu obavezu više da apostrofiraju ovaj problem, a poražavajuća je činjenica da je profesor s državnog pravnog fakulteta iz Srbije dr Ivan Čukalović sudija Ustavnog suda Kosova i da ignoriše ovakvo stanje pravne nesigurnosti za kosovske Srbe.
U Kancelariji EU u Prištini za "Vesti" kažu da se Evropska unija uvek zalagala za rešavanje ovog problema i u svom godišnjem izveštaju, kao i kroz proces dijaloga Stabilizacije i pridruživanja (DPSP) i kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu u aprilu 2016. U odgovoru listu ističu da su "svesni neslaganja i nedostatka kvalitetnog prevoda između albanske i srpske verzije zakona na Kosovu i potrebno da relevatne kosovske institucije preduzmu veće napore kako bi došlo do poboljšanja u ovoj oblasti".
"Vesti" su pre dve godine objavile i istraživanje Pravo na jezik, u kome je uočeno više od 4.000 grešaka u prevodu Ustava i sedam zakona Kosova na srpski jezik, koji su po mišljenju srpskih poslanika u kosovskom parlamentu najznačajniji za srpsku zajednicu. Zakoni za kojima Srbi gotovo svakodnevno potežu u ostvarivanju svojih parava, Zakon o katastru i Zakon o vlasništvu, imaju više 1.800 grešaka u prevodu uz pregršt reči koje na srpskom ne znače ništa. Ekstreman primer je Zakon o zajednicama, koji od 30 slova azbuke koristi samo 27.
Saobraćajni znakovi i lična dokumenta su tek priča za sebe, da malo ko više veruje da je sve to što se dešava sa srpskim jezikom na Kosovu slučajnosti, ističe novinar Ivan Miljković.
Prevodi kosovskih zakona na srpski jezik su toliko loši da su mnogi potpuno nerazumljivi i neprimenljivi, sve to ide na štetu građana i Srbi nemaju jednake šanse za zastupanje pred sudom, objasnili su vise puta srpski advokati na Kosovu.
Ilustracije radi, u Krivičnom zakonu Kosova, recimo Član 12, koji se odnosi na nužnu odbranu, na srpskom jeziku je tako sročen da u slučaju napada, Srbima ostaje samo pravo da beže. Sličan jaz, napravile su i greške u prevodu Člana 13, koji definiše "krajnju nuždu", situacije u kojoj se osoba našla kako bi izbegla opasnost po sebe ili drugog.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar