Prema pisanju "Blica", od ukupnog broja zaposlenih, mladi čine svega 7,5 odsto. Dodatni problem je što je među njima najviše onih koji rade na crno, odnosno neformalno zaposlenih. Za održavanje u životu propalih preduzeća država je dosad izdvojila oko 700 miliona evra iako je načelno obustavljeno subvencionisanje, međutim deo firmi i dalje će primati znatnu pomoć od države.
Država praktično time isplaćuje plate, ne rešava probleme, a mladi odlaze iz Srbije. Problem nije samo nezaposlenost, već činjenica da mladima koji su neformalno zaposleni nije rešen status - ne mogu da dignu kredit, nemaju osiguranje, nemaju godišnji odmor. Oni jednostavno ne mogu da se osamostale.
Jedno od rešenja je - stepenovanje doprinosa za socijalno osiguranje sa stopom koja je najmanja za najmlađe, a uvećava se s godinama. To je predloženo Zakonom o zapošljavanju mladih koji je pre dve nedelje predat u Skupštini Srbije i trenutno je u proceduri.
Zakon je podnela opozicija i predlog bi, ako bude političke volje, mogao da se nađe pred poslanicima već tokom januara. Ovim predlogom predviđene su izmene Zakona o radu i Zakona o doprinosima, praktično umesto kao dosad da sve snosi poslodavac, doprinose za mlade bi delili država i poslodavac. Međutim, ukoliko se u obzir uzme odnosno vladajuće koalicije prema predlozima opozicije, ovom predlogu se smanjuju šanse.
Ovakvo sistemsko rešenje za čitavu kategoriju građana, i to onih na kojima počiva društvo, državu bi, prema procenama stručnjaka, koštalo najviše oko 50 miliona evra. Dakle, znatno manje nego ulaganje u pojedina propala preduzeća.
Najugroženija kategorija u Srbiji su mladi od 18 do 26 godina i njih ima oko 898.000. Oni su ujedno i grupa koja je najizloženija riziku od siromaštva. Pojedine države u Evropi imaju stopu nezaposlenosti mladih nižu od 10 odsto. U Srbiji je, međutim, oko 40 odsto, što je među najvišim u Evropi.
Osim visoke nezaposlenosti, prema poslednjim statističkim podacima izražen je problem neformalne zaposlenosti ili rada na crno. Tako 86 odsto svih zaposlenih osoba od 18 godina radi neprijavljeno, a taj procenat za one od 19 godina je 69 odsto. Primera radi, stopa neformalne zaposlenosti za osobe stare 31 godinu i više je 26 odsto.
Prema studiji koju su radili eksperti Svetske banke i Ministarstva finansija početkom 2016. godine, osobe koje su radile neprijavljene imaju znatno lošije opšte uslove rada, a i neto zarade su u proseku 20 odsto niže od zarada prijavljenih radnika. Čitava kategorija ovih građana Srbije prijavila je niži stepen sreće i zadovoljstva životom, kao i viši stepen straha od gubitka posla.
"Zakon koji treba da uredi status i zapošljavanje mladih ne treba da se pripisuje stranci niti pojedincu i kada je reč o ovom problemu ne treba da se delimo na vlast i opoziciju. Zbog širine problema i broja mladih i obrazovanih koji odlaze iz zemlje i odnose znanje, a Srbija se pretvara u državu bez budućnosti, potrebno je da se napravi konsenzus. U rešavanje moraju da se uključe svi politički akteri, Akademija, univerziteti", kaže Balša Božović, poslanik koji je u ime DS podneo zakon Skupštini.
Opasnost po radnu snagu u Srbiji predstavlja i višedecenijski negativni prirodni priraštaj. Naime, prema procenama demografa, do 2041. godine Srbija će izgubiti milion radno sposobnih stanovništva. Što zbog sve veće razlike između živorođenih i umrlih, što zbog sve češćih migracija.
Prema istraživanju objavljenom u studiji "Uticaj demografskih i migracionih tokova na Srbiju" smanjenje populacije dovešće i do deficita u ponudi radne snage. Kao posledice mogu se javiti usporeni ekonomski rast, pad cena nekretnina, a jedan od scenarija je i da dođe do povećanja zarada, što bi moglo da proizvode inflaciju.
Kako je za 021.rs nedavno izjavio ekonomista Vladimir Ristanović, u ovom momentu Srbiji nedostaje jasna ekonomska politika.
"Sve govori u prilog tome da ćemo mi u budućnosti i ekonomski slabiti. Bez populacije ne možete imati kvalitetne radnike, niti se može razgovarati o ljudima koji će razvijati nova znanja i veštine. To u jednoj ekonomije rade mladi, koji u ovom slučaju sve češće izostaju. Nama je neophodno da imamo što više ljudi, te da oni najkvalitetniji dođu do izraža i da se na tome zasniva ekonomija. Nasuprot tome, neophodno je da imaju radna mesta. To je posao države", objasnio je Ristanović.
Više o ovoj temi možete pročitati
OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 7
Mala bara
evgenije
nss
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar