Iako je uredbom o markiranju derivata nafte još 2013. predviđeno formiranje nacionalne referentne laboratorije, koja bi kontrolisala kvalitet goriva, od toga ni posle četiri godine nema ništa, pa ovaj posao obavlja privatna firma, piše
Blic.
Tako je država, koja bi to trebalo da radi, privatnoj firmi, odnosno konzorcijumu u kom su "SGS Beograd", "Autentiks" i "Nanoinspekt", pored prava da uvozi markere i obeležava gorivo, dala i pravo da kontrolišu sami sebe. Za tu uslugu, konzorcijumu ide 0,19 odsto od cene svakog litra goriva.
Ovakav apsurd moguć je samo u Srbiji, pa zato ne treba da čudi što se na sivom tržištu naftnih derivata sve češće u dizel gorivu nalazi bazno ulje, što je nedozvoljeno. Procene su da je samo prošle godine uvoz baznog ulja, na koje se ne plaća akciza, bio čak 65.000 tona, što je tri puta više od onog što je potrebno za industriju maziva. To znači da je čak 40.000 tona završilo u dizel gorivu, pa je država zbog toga izgubila 30 miliona evra. Stručnjaci tvrde da su od tog novca mogle da se naprave tri laboratorije i da je nejasno zašto je sve prepušteno privatnoj kompaniji. Da stvar bude gora, reč je o konzorcijumu "tri u jedan", odnosno proizvođaču markera, uvozniku i kontroloru.
Naime, "Autentiks" je američka kompanija koja proizvodi markere, "Nanoinspekt" je njihov predstavnik u Srbiji koji ih uvozi, a švajcarski SGS obavlja posao na terenu, odnosno kontroliše markiranje i to opremom onog prvog - "Autentiksa".
Jedan od dobrih poznavalaca ovih poslova kaže za beogradski list da je ovo apsurd.
"Država je spojila nespojivo, pošto je dozvolila da firma koja ubacuje marker u isto vreme jedina meri njegovu koncentraciju i zadužena je i za forenzičku proveru tog istog materijala. Čini se da je sve napravljeno zbog interesa pojedinaca, a ne države. Markiranje goriva godišnje donese ovim firmama oko sedam miliona evra, ugovor je potpisan na pet godina, dok monitoring kvaliteta goriva donosi godišnje oko 1,5 miliona evra", tvrdi ovaj izvor.
Troškove markiranja i kontrole kvaliteta snose naftne kompanije, ali na kraju sve to plate građani kroz maloprodajnu cenu goriva na pumpama.
"Posebno zabrinjava to što se Vladimir Banjac, vlasnik 'Nanoinspekta', pojavljuje i u aferi 'Panamski dokumenti' i to sa firmom istog naziva, ali sa Sejšela. Zato je nejasno zašto država ne odredi, dok ne izgradi referentnu laboratoriju, neku državnu kompaniju za kontrolu goriva, a ne da sve prepusti privatnim kompanijama", kaže ovaj izvor.
Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, kaže kako je očigledno da je sivo tržište ponovo u rastu.
"Ako se u jednoj godini uvoz baznog ulja trostruko poveća, jasno je da nešto nije u redu. Reč je o zloupotrebama koje država mora da preispita", kaže Mićović.
Iz "SGS Beograd" kažu za Blic da ih kontroliše država.
"Nas kontroliše radno telo Vlade za primenu i praćenje programa obeležavanja derivata nafte. U njemu su predstavnici ministarstava energetike, trgovine, finansija, ali i BIA i MUP. Kontrolišu nas i tržišni inspektori", kažu u "SGS Beograd".
Na pitanje da li je zakonito da kompanija koja markira goriva ima i mogućnost monitoringa i da li je to sukob interesa, iz Ministarstva energetike kažu da su takvi uslovi bili definisani uredbom iz 2013, koji su preneti i na raspisan tender.
"Obavezujući uslov za razmatranje ponude bila je ponuđena cena usluge markiranja i monitoringa derivata nafte, a kompanija koja je ponudila najpovoljniju cenu izabrana je na javnom tenderu. Ova dva posla istovremeno ne predstavljaju sukob interesa, već doprinose smanjenju troškova. Inače, sprovođenje uredbe kontroliše Ministarstvo energetike", kažu u tom ministarstvu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 9
JOHN
Cvrcak
Observer
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar