Institut za evropske poslove je u periodu od novembra 2016. do februara 2017. godine sproveo istraživanje o vršiocima dužnosti rukovodećih pozicija u državnim institucijama u okviru Vlade Republike Srbije kao deo programa Javne odgovornosti koji je podržan od strane Fonda braće Rokfeler.
Kako pokazuje analiza istraživanja Instituta za evropske poslove, Vlada Srbije suprotno zakonu donosi rešenja o postavljenju izvan zakonom predviđenog roka, retroaktivno, usled manjka kvalifikovanog kadra i često motivisana željom da politički kontroliše državnu upravu. Ovakva praksa dovodi u pitanje vladavinu prava i legitimnost rada postavljenika, kao i validnost njihovih odluka.
Prema podacima dobijenim od Službe za upravljanje kadrovima, trenutno se na poziciji vršilaca dužnosti rukovodeće funkcije u okviru Vlade Republike Srbije nalazi 227 službenika. Najviše vršilaca dužnosti u ministarstvima ima među pomoćnicima ministra, direktorima uprava i pomoćnicima direktora, a slično stanje je i u vladinim agencijama i kancelarijama, gde se na pozicijama direktora i njihovih zamenika i pomoćnika već dugo nalaze privremena kadrovska rešenja, često u suprotnosti sa Zakonom.
Ministarstvo finansija prednjači sa brojem lica koja su u statusu vršioca dužnosti, zatim Kancelarija za Kosovo i Metohiju i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Zanimljivo je da se direktori kancelarija za ljudska i manjinska prava i Kosovo i Metohiju, Suzana Paunović i Marko Đurić, iako su u statusu v.d, na zvaničnim sajtovima i u javosti tako ne predstavljaju.
Vršenjem uvida u izveštaje sa sednica Vlade tokom 2015. i 2016. godine, dobija se jasan pregled kontinuiteta ovakve prakse. Za potrebe ovog istraživanja, izvršena je analiza Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija i Ministarstva privrede, kao i pet vladinih kancelarija usko povezanih sa ovim ministarstvima, ali i jedne vladine službe, jednog sekretarijata i jedne izdvojene uprave.
"Verujemo da postoji nekoliko razloga za protivpravno produžavanje vanrednog stanja u državnoj upravi. Jedno od logičkih objašnjenja bi bio nedostatak kvalifikovanih kadrova. Nameće se misao da je nova vlast želela da promeni pređašnja kadrovska rešenja, ali kako nisu imali odmah kvalitetne kadrove, pribegli su ovakvoj praksi. Međutim, ova pretpostavka je neodrživa pod svetlom činjenice da se na nekim od ovih pozicija nalaze vršioci dužnosti koji su to postali nakon što im je istekao redovni mandat na istom tom radnom mestu kao što je v.d. direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić. I pored toga što i rukovodioci sa rešenjima kojima im se dodeljuje stalni i redovni mandat u trajanju od četiri ili pet godina, mogu biti razrešeni dužnosti ukoliko za to postoji jaka politička volja, oni sve dok rade u skladu sa zakonom i nemaju propuste u obavljanju svojih dužnosti, imaju bar neku garanciju da će se na toj poziciji zadržati do kraja predviđenog mandata, te ih nije lako smeniti", poručuju u Instituta za evropske poslove.
Istraživači zaključuju da funkcija ljudima omogućava barem donekle samostalno poslovanje i donošenje poslovnih odluka, kao i prostor za inovacije i inicijativu. "Za razliku od njih, rukovodioci koji ispred svoje pozicije imaju v.d. su lica kojima opstanak na toj poziciji u vrlo bliskoj budućnosti zavisi od raspoloženja i političkih struja unutar vladine garniture i podložni su političkom uticaju", poručuju u Institutu za evropske poslove.
Postavlja se pitanje – kako se ovakav vid postavljanja ljudi na najvažnije pozicije institucija bitnih za državno funkcionisanje odražava na rad tih ustanova i rad sistema? Jedna od negativnih konsekvenci, smatraju u Institut, javlja se još pri objavljivanju konkursa za popunjavanje upražnjenih radnih mesta.
"Kada se takvi konkursi raspišu, bilo da su internog ili javnog karaktera, gotovo uvek broje pristojan broj kandidata od kojih mnogi imaju potrebne kvalifikacije. Međutim, jedan deo tih konkursa se okončava predajom liste Vladi koja ne proizvodi nikakav efekat jer su na pozicijama i dalje vršioci dužnosti, dok drugi deo konkursa, i to nezanemarljiv, ili traje apsurdno dugo ili se jednostavno ne sprovodi do kraja. Ovakav način rada demotiviše kandidate da se prijave na bilo kakve konkurse ovog tipa, poučeni lošim iskustvom. To za sobom povlači smanjenje izbora kvalitetnog kadra. Posledično, nekvalitetna, poslušnička i netransparentna državna uprava stvara nepoverenje u državne institucije kod građana što nezaobilazno urušava stabilnost sistema", zaključak je istraživača.
Više o ovoj temi i kompletno istraživanje pročitajte
OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 4
Zbogom pameti
Srle
lala
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar