Odlazak kod psihologa za stanovnike većine zemalja odavno je postao svakodnevnica, ali kod nas poseta psihoterapeutu još kao da je tabu tema.
Iz straha da će biti izloženi predrasudama i etiketiranju, građani često zanemaruju važnost očuvanja mentalnog zdravlja, pa stručnu pomoć traže tek onda kada duboko zagaze u problem, a nekada čak ni tada.
Kako je otkriveno, otac iz Štrpca, koji je jednog sina ubio, a drugog teško povredio, od malena je imao psihičke probleme, koje je njegova porodica krila. Ovo nije usamljen slučaj, a kada bi poseta psihologu, psihijatru ili nekom drugom stručnom licu bila normalna pojava, verovatno bi bili izbegnuti i sprečeni brojni incidenti, problemi i najteži zločini.
Kako smatra psiholog Nikola Petrović, situacija se u poslednjih nekoliko godina dosta popravila kada je reč o priznavanju problema i traženju stručne pomoći.
"Došlo je do povećanja broja klijenata, čemu su najviše doprinele strane serije i filmovi, ali i pojedini domaći, u kojima je odlazak kod psihologa predstavljen kao normalna stvar", tvrdi Petrović za portal
pink.rs.
Međutim, povećanje broja klijenata zabeleženo je samo u urbanim sredinama, ne i na selu.
"Postoji poteškoća jer je nekada teško uočiti depresiju, njeni simptomi su nekada nevidljivi, a ne kao kod, recimo, gripa, gde je bolest evidentna. Stoga psihički problem može nekome da se čini kao izmišljen, a generalno ljudi ne vole iznošenje porodičnih tajni, u strahu od osude okoline", rekao je Petrović.
Podizanje svesti o značaju provere psihičkog stanja treba i može da se promeni kampanjama, akcijama, edukacijom kroz škole i uticajem pre svega preko medija.
"Ako vas zaboli zub, idete kod zubara i to je potpuno normalno. Treba da učinimo i da bude potpuno normalno da svako ko, recimo, ima porodičnih problema, potraži savet stručnjaka kako bi ih rešio", poručuje Petrović.
Sličnog mišljenja je i dr sci. med. psihijatar Danijela Tiosavljević, koja smatra da u Srbiji i dalje postoje predrasude u vezi sa odlaskom kod psihijatra, jer se mnogi u tim situacijama osećaju stigmatizovano.
"To su naravno predrasude koje su najčešće proizvod neadekvatne ili nedovoljne informisanosti populacije, baš kao i strahova, najčešće neosnovanih. To su inače i razlozi koji od stavova prave predrasude, što je otežavajuća okolnost u radu sa pacijentima, jer su, pored opterećenja sopstvenim tegobama, opterećeni i faktorom stigme", rekla je dr Tiosavljević za portal pink.rs.
Upravo ovo su razlozi zašto oni kojima je potrebna pomoć kod psihijatra dođu kasnije, ili kada je već kasno, čime je sužena mogućnost adekvatne pomoći.
Ovakvi stavovi, kako je istakla dr Tiosavljević, nisu dobri ni za osobu kojoj je potrebna pomoć stručnjaka, ni za sam proces lečenja, jer lečenje traje duže, a pružanje pomoći postaje teže.
"Bitno je uključiti što više zdravstvenog i adekvatnog informisanja, koje suzbija verovatnoću nastanka predrasuda, suzbija dezinformisanost i neinformisanost i smanjuje strahove koji su često neosnovane prirode", zaključila je psihijatar.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 8
sportski pristup
Rodika Krajnjan
Ja sam psiholog. Sve sto ste napisali je tacno - donekle. Kako ima psihologa koji imaju to nesto Za rad sa ljudima,verujte,ima i "life coach" koji poseduju sposobnost razumevanja tanane ljudske duse,tj patnje jedne duse. Mozda ovim sto govorim,idem protiv sebe i svojih par godina fakulteta,ali zaista ne mogu podceniti osobe kojima manjka sertifikat diplomiranog psihologa,ali zaista umeju da rade svoj posao. Takodje ima i nas,koji posedujemo diplomu,ali ne mozemo "osetiti" coveka...
Tako da je sve individualno...
Puno toplih pozdrava...
Krcko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar