Članovi Đinđićeve vlade i građani odali poštu ubijenom premijeru
Zoran Živković, koji je preuzeo dužnost premijera posle Đinđićevog ubistva, rekao je da se ove godine godišnjica ubistva Zorana Đinđića poklapa sa predsedničkim izborima i da su se "bar tri predsednička kandidata radovala" kada je ubijen.
"Srbija na ovim izborima ima priliku da sebe izvede na pravi put. Za narednu godinu najavljeno je otkrivanje spomenika Đinđiću. Građani ne smeju da dozvole da ga otkriju oni koji su se radovali Đinđićevom ubistvu", rekao je Živković.
On je rekao da se od 2005. malo radi na otkrivanju nalogodavaca ubistva, da zna da se u tužilaštvu na tome ne radi, a da ministar unutrašnjih poslova nije znao da mu kaže koliko ljudi radi na tome. Živković je kazao da smatra da je u ubistvo umešena porodica Milošević, ali da nema dokaza kojima to može da potkrepi.
Poštu Đinđiću odali su Slobodan Milosavljević, Gordana Matković, Goran Pitić, Dragoslav Šumarac, Branislav Lečić i Anđelka Mihajlov.
Članovi Liberalno-demokratske partije obeležili su godišnjicu tradicionalnom "Šetnjom za Zorana". Kolona je krenula od sedišta te stranke do Vlade Srbije i Aleje velikana na Novom groblju, a predvodili su je predsednici LDP i Lige socijaldemokrata Vojvodine Čedomir Jovanovic i Nenad Čanak.
Venac na grob su položili supruga Zorana Đinđića, Ružica Đinđić i sin Luka. U delegaciji DS-a, koja je položila venac i odala počast, bili su predsednik DS-a Dragan Šutanovac, Branislav Lečić, Nada Kolundžija, Tamara Tripić, Balša Božović, Radoslav Milojičić, Miroslav Vasin i Slobodan Milosavljević.
Na grob tokom prepodneva vence i cveće polažu i brojni građani. Venac na spomen-ploču položiće danas i članovi Vlade Srbije.
Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine u dvorištu zgrade Vlade Srbije, a za njegovo ubistvo na 40 godina zatvora osuđen je oficir Jedinice za specijalne operacije (JSO) Resora državne bezbednosti Zvezdan Jovanović. Na istu kaznu za organizovanje ubistva osuđen je i komandant JSO Milorad Ulemek. Politička pozadina ubistva nikada nije otkrivena.
Đinđić je bio prvi premijer Srbije posle pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine i dolaska na vlast Demokratske opozicije Srbije (DOS), a za vreme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.
On je bio i prvi nekomunistički gradonačelnik Beograda posle 1945. godine. Na tu dužnost izabran je u februaru 1997. godine kao kandidat koalicije "Zajedno". Smenjen je sedam meseci kasnije, na zahtev koalicionog partnera Srpskog pokreta obnove. Đinđić je bio i jedan od osnivača DS-a, u kojoj je bio predsednik Izvršnog odbora, a od januara 1994. do ubistva, bio je predsednik DS-a.
Komentari 22
Zapanjen
Cele
Politička pozadina bla bla bla
Branite Zoranovo ubistvo ? To je po vama u redu jer eto toga ima svuda po svetu . Tipicna patriJotska floskula .
Ispravka
A, Đinđić je veliki baš zato što je (po cenu života) ostao u Srbiji.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar