Branko Kockica: Nisam ni sanjao da ću biti dečiji glumac, rad za decu postao misija

Pozorištance "Puž" sutra proslavlja 40 godina postojanja, a osnivač i direktor Branislav Milićević poznatiji kao Branko Kockica, kaže da mu je na početku to bila "mnogo slatka zabava", a tek kasnije se ispostavilo da je rad u pozorištu za decu misija.
"Pre 50 godina nisam ni sanjao da ću postati dečiji glumac. Verovao sam da ću večito praviti avangardno pozorište, ali kako kažu, onaj ko nije u mladosti avangarda, a u starosti konzervativac, s njim nešto nije u redu. Kada smo moja supruga i ja osnovali putujuću trupu za decu, meni je to bila mnogo slatka zabava. Tek kasnije se ispostavilo da je rad u pozorištu za decu misija", rekao je Milićević u intervjuu Tanjugu.
 
Omiljeni Branko Kockica kaže da je shvatio da je to što rade misija tek kada su dobili salu i počeli da prave pozorišne predstave sa jakom poukom.
 
"Kad nekog ozbiljno podučavaš, onda je to misija. Pokazalo se da smo misiju ostvarli još pre 20 godina i još ćemo istrajavati", naglasio je on.
 
Milićević se prisetio da je njegovo oduševljenje pozorištem za decu raslo munjevito i to od samog početka.
 
"U prve tri godine imali smo četiri glamurozne akcije. Dve turneje plovećeg pozorišta - jedna je bila na moru od Ulcinja do Kotora, a druga celim tokom Dunava kroz našu zemlju, znači od Bezdana do Kladova. Zatim je sledila spektakularna predstava 'Džinovska torta' u Domu sindikata. Istu predstavu smo posle preselili u 'Božidarac' i prikazivali je 50 dana zaredom i time postavili jugoslovenski rekord koji još ni u Srbiji nije oboren. Tada sam konačno shvatio o čemu se radi i potpuno sam digao ruke od pozorišta za odrasle", ispričao je Milićević.
 
Najveći uspeh su, kako ističe, ostvarili kada su napravili repertoarsko pozorište, prestali da budu privatna putujuća družina i postali pozorište koje je Gradska uprava prihvatila kao svoju ustanovu kulture, kada su "postali isto što i sva ostala beogradska pozorišta i za decu i za odrasle".
 
Danas se, kaže Milićević, suočavaju sa problemima koje ima svako pozorište, ali ih rešavaju u hodu. "Doduše rešavamo ih puževim korakom, ali ne posustajemo", naglasio je on.
 
Bez prekida već četiri decenije Branko Milićević i Slobodanka Caca Aleksić vode računa da ono što deci prikazuju bude na visokom nivou u svakom pogledu.
 
"Pazimo i na dobar ukus, a sudeći po publici, koja nam se redovno obraća s pohvalama, verujemo da smo uspeli u velikoj meri", rekao je Branko Kockica.
 
Kaže da deca vole da se "razulare", ali se oni unapred spreme kako će ih smiriti.
 
"Umemo da predvidimo koje su to scene koje ih preterano uzbude. Imamo paletu 'trikova' za smirivanje. Moja najbolja fora je da deci, u takvim situacijama, postavim pitanje na koje svi mogu složno da odgovore sa 'da' ili 'ne'", ispričao je on i dodao da se dešava da roditelji tokom predstava telefoniraju, posebno mame, ili fotografišu s blicem.
 
"Mi ih pre predstave preko razglasa upozorimo da to ne rade i uglavnom nas poslušaju. Onima koji preteruju, prišunja se razvodnica i šapne im da mobilne telefone vrate u tašnu", kazao je Milićević.
 
Naglašava da nikada nije bio samo glumac i da se još pre studija glume, bavio i pisanjem i muzikom i pravljenjem pozorišnog dekora.
 
"U 'Pužu' nisam samo glumac i ne glumim u svim predstavama, ali sam u svim predstavama mirođija. Nešto kao glavni urednik. Ono šta sam ja u 'Pužu', mi u žargonu zovemo 'teatar mejker'. Pravim celo pozorište. Jedino čime se ne bavim je režija. Možda će neko tu grešku da otkloni na Vikipediji", objasnio je on.
 
Milićević priznaje da ima jednu želju, koju kao "teatar mejker" nije ispunio i ne veruje da će je ostvariti.
 
"'Puževa' predstava 'Nevaljala princeza' napravljena je tako da može da se igra na bilo kom jeziku zemlje u kojoj gostujemo. Do sada smo je izveli na šest stranih jezika. Nadao sam se i bilo je čak i nekih ozbiljnih pregovora, da je igramo u Švajcarskoj - tri dana na tri jezika i postavimo svetski rekord. Pošto smo već igrali na nemačkom i italijanskom, bilo bi nam lako da dodamo i francuski jezik. Nažalost, u poslednjih 40 godina situacija na planeti se tako promenila da sam siguran da se to neće dogoditi", rekao je Branko Kockica. "Doduše, mogli bismo da izvedemo 'Nevaljalu pirncezu" na tri jezika ovde, za švajcarskog ambasadora u Beogradu i time bismo ušli u Ginisovu knjigu rekorda", kazao je Milićević.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Ana

    13.04.2017 20:45
    Osećala sam se kao kada sam saznala da deda Mraz ne postoji.
  • perica

    13.04.2017 18:09
    Sramota me je
    Sramota me je od ovog coveka koga sam smatrao donekle postenim .
    Neka uziva u SnS trupama !
  • kolikojaznam

    13.04.2017 15:48
    ...
    Rad za Vucica postao je misija. Sram ga bilo!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija