Na današnji dan pre 37 godina umro je Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ i Saveza komunista, vrhovni komandant oružanih snaga i čelnik Pokreta nesvrstanih, koji je upravljao Jugoslavijom 35 godina.
Od Titove smrti prošlo je 37 godina, ali mnogi građani bivše SFRJ i dalje obilaze njegov grob u Kući cveća na Dedinju gde je nedavno sahranjena i njegova supruga Jovanka.
Tito se razboleo u 88. godini, ali ga to nije sprečilo da učestvuje na Samitu nesvrstanih u Havani 1979. godine. Novu 1980. godinu dočekao je u Karađorđevu, ali nije mogao da stoji, pa je čestitku narodima Jugoslavije izgovorio sedeći. Tri dana kasnije smešten je u Klinički centar u Ljubljani zbog začepljenja butne i potkolenične arterije, a 20. januara amputirana mu je leva noga. Tokom februara otkazali su mu bubrezi, a zatim su se javili problemi sa srcem i plućima.
Umro je 4. maja u 15:05 časova. U 18:50 svi TV ekrani zacrnjeni su na 30 sekundi, a onda je spiker Miodrag Zdravković pročitao: "Umro je drug Tito".
Sahrani Josipa Broza Tita, u Beogradu, prisustvovalo je više od 200 istaknutih ličnosti iz celog sveta.
Deset godina kasnije bivša Jugoslavija bila je poprište građanskih ratova, nakon secesija bivših jugoslovenskih republika, prvo Slovenije, a zatim Hrvatske i BiH.
Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu, maja 1892. godine. Tokom njegovog života kao datum rođenja obeležavan je 25. maj, i to kao "Dan mladosti". Kao austrougarski vojni obveznik učestvovao je u Prvom svetskom ratu, s činom kaplara, između ostalog i na srpskom frontu.
Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu, 1915. godine, pa je izvesno vreme u toj zemlji proveo kao zarobljenik. U njegovim zvaničnim biografijama, u poratnom periodu, navođeno je da je potom učestvovao u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem oktobra 1920. godine, kada postaje član Komunističke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića, prethodnog lidera te partije. Radio je i školovao se, 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi. Bilo je to vreme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.
Kao lider KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu partizanski pokret, a iz rata je izašao kao legendarni vođa.
Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju - tokom i nakon rata - u kojoj su, između ostalog, u sprovođenju revolucionarne "pravde" nestale i desetine hiljada nekomunista pod maskom "borbe protiv saradnika okupatora", posebno na Golom otoku.
Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vešto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši poziciju Jugoslavije kao čelnice Pokreta nesvrstanih. Njegova uloga u Pokretu nesvrstanih, u poznijoj fazi, posebno je upamćena po doslednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od uticaja pojedinih problokovski opredeljnih članica.
U unutrašnjoj politici ostavio je uređenje koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcionisanje SFRJ, poput Ustava iz 1974. godine, koji je praktično razvlastio državu na račun republika.
Datum njegove smrti poklapa se sa početkom ekonomske krize u SFRJ i pobunom Albanaca na Kosovu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Apelacioni sud u Beogradu osudio je Stojana Ilića na kaznu doživotnog zatvora jer je 10. aprila 2023. godine u Ripnju, na svirep način ubio 16-godišnju devojčicu, a potom pokušao da ubije i tri člana
Vlada Srbije odobrila je danas isplatu jednokratne pomoći od po 300.000 dinara za uhapšene na Kosovu zbog sumnje da su počinili zločine tokom sukoba 1998-1999. nad Albancima.
Carinski službenici su na graničnom prelazu Strezimirovci, u saradnji sa policijom, sprečili krijumčarenje kozmetike i parfema, sakrivenih u kabini jednog kamiona.
Ministarstvo zdravlja Severne Makedonije saopštilo je da se danas vraća još pet pacijenata sa lečenja u Srbiji, pa u inostranstvu ostaju hospitalizovana još 33 povređena u požaru u Kočanima.
Srbija i Rusija će zajednički obeleži Dan pobede nad fašizmom 9. maj i 80. godišnjice pobede u Drugom svetskom ratu, saopšteno je posle sednice Vlade koja je obrazovala radnu grupu za te aktivnosti.
Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki usvojila je žalbu kompanije Milenijum tim i delimično poništila odluku o dodeli ugovora za čišćenje površina od zaostalih eksplozivnih sredstava.
Politikolog i tragač u kvizu "Potera" Milan Bukvić kaže da režim mora biti smenjen na izborima, kao i da Aleksandar Vučić "nema šanse ukoliko se protesti nastave u ovom intenzitetu".
Pet sindikata Radio televizije Srbije je saopštilo da "tabloidi i tabloidne televizije manipulišu činjenicama i iznose optužbe na račun zaposlenih u Javnom servisu i Fakultetu dramskih umetnosti".
Saobraćaj u Srbiji odvija se po mokrim kolovozima zbog kiše, dok je vidljivost slabija zbog niske oblačnosti, saopštio je jutros Auto-moto Savez Srbije (AMSS).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je istraživanje Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) po kom oko 60 odsto građana Srbije podržava proteste i studente.
Studenti u blokadi Univerziteta u Nišu reagovali su na izjavu patrijarha Porfirija i poručili da je njihova borba "toliko čista da bi da bi svako ko nosi mantiju trebalo da stoji uz nju".
Pripadnici policije ugasili su mrežu ilegalnih emitera TV signala i uhapsili šestoricu zbog sumnje na krivično delo neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava.
Posle deset dana studentske blokade RTS-a, skupštinski Odbor za kulturu i informisanje zakazao je sednicu na kojoj će razmatrati zahteve za izbor novog sastava Regulatornog tela za elektronske medije.
Demokratska stranka (DS) osudila je odluku da se studentkinji Pravnog fakulteta u Beogradu i državljanki Crne Gore Heleni Strugar zabrani ulazak u Srbiju.
Komentari 9
Пингвин
Joška
MRGUD
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar