Kako pišu "Novosti", prema poslednjem popisu stanovništva, u 220.000 domaćinstava bar jedna osoba ne očekuje penzioni ček svakog meseca, dok u oko 18.000 domaćinstava poštar ne zvoni ni za jednog bračnog druga. Penzioni ček ne stiže uglavnom ženama, pošto od ukupnog broja starijih bez prihoda, čak 85 odsto čine žene.
Jedna od mogućnosti za rešavanje ovog problema je uvođenje socijalne penzije, koja bi i osobama sa nedovoljnim brojem godina u radnoj knjižici ili bez dana radnog staža omogućilo da dobiju penzioni ček.
Primera radi, u susednoj Hrvatskoj je predlog strategije socijalne zaštite za starije osobe za period od 2017. do 2020. godine, Ministarstvo demografije, porodice, mladih i socijalne politike uputilo na javnu raspravu. Plan je obuhvatio osobe koje su najmanje 15 godina živele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda, starije su od 65 godina i nemaju dovoljno staža da bi ostvarile starosnu penziju ili ga uopšte nemaju, pa u starosti nemaju nikakvih primanja. Ovakva nacionalna penzija, kako je Hrvati zovu, mogla bi da se uvede 2021. godine.
Prema studiji "Socijalna zaštita u starosti: dugotrajna nega i socijalne penzije", autorki Katarine Stanić i Gordane Matković, postoje tri moguće opcije koje bi mogle da se razmotre kod nas. To su podizanje porodične do najniže invalidske, odnosno starosne penzije, uvođenje garantovane penzije ili posebnog modula socijalne pomoći.
"Prva opcija bi, prema procenama iz 2012. godine, obuhvatila 115.000 porodičnih penzionera za šta bi godišnji rashod bio 0,1 odsto BDP-a. Druga opcija, odnosno tzv. garantovana, ne bi zavisila od starosne granice (na primer 65. godina) uz uslov da njihovi prihodi od penzije (ili zarade) ne prelaze određeni iznos", smatra Katarina Stanić.
U 2012. godini on je, recimo, bio 12.000 dinara. Na nju bi moglo da računa 190.000 starijih od 65 godina i oko 20.000 poljoprivrednih porodičnih penzionera. Za taj poduhvat bi trebalo izdvojiti od 0,3 do čak jedan odsto BDP-a i u zavisnosti od starosne grupe penzija bi iznosila od 8.730 do 12.000 dinara.
Autorke Stanić i Matković smatraju da bi poseban model socijalne pomoći za stare bio najprihvatljiviji u našim uslovima, ali bi onda trebalo razmisliti o ukidanju najniže penzije u sistemu.
Stanić i Matković smatraju da bez obzira na izbor opcije, socijalne penzije u Srbiji ostaju otvoreno pitanje, koje će imati veliki značaj u budućnosti. Obuhvat starijeg stanovništva penzijskim osiguranjem je trenutno relativno visok, ali će problem nastati za 15 do 20 godina pošto je od devedesetih godina do danas sve manje ljudi u osiguranju.
"Nezaposlenost, siva ekonomija i prijavljivanje radnika na najnižu osnovicu karakteristični su za tržište rada već dugi niz godina. To će rezultirati velikim brojem minimalnih penzija i značajnim brojem onih koji neće moći da ostvare pravo na penziju. Troškovi za rashode iz PIO će se smanjivati, a može se očekivati i veći značaj socijalnih penzija nego što je to slučaj sa sadašnjom generacijom starih osoba", kaže Stanić.
Neke države su danas ovaj problem rešile uvođenjem tzv. targetiranih penzija, kao što je to slučaj u Finskoj, koja se dodeljuje na osnovu prebivališta, dok u Švedskoj postoji garantovana penzija. One pripadaju onima koji ne ispunjavaju uslove iz penzijskog osiguranja, dok u Nemačkoj postoje programi socijalne pomoći dostupni celokupnom stanovništvu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 32
G
ajStajN
Ali, prvo ukinuti pravo izlaska na glasanje svima koji su u penziji, reciprocno kao sto je maloletnicima zabranjeno da glasaju. Svim pandurima i onima koji su penzionisani po osnovu beneficija, ili ukinuti penziju, ili pravo na bilo koji drustveno parazitski nacin zivota i rada, koji ostvaruju nakon penzionisanja. Dakle, ili si radno sposoban, onda radi, ili si penzioner, primas penziju istu kao i svi u tom statusu, i ni dinara preko toga. I svako zaposljavanje smatrati RADOM NA CRNO, i drakonski kaznjavati i poslodavca i izvrsioca.
Pod mac bato.
Nina
Nek minimalna penzija bude 30.000, a ta socijalna pomoć za nekoga ko nema dana staža na nivou 10-15.000.... Ipak mora biti neke razlike. Moji roditelji i hiljade njihovih kolega i sapatnika širom ove zemlje radili 35-40 godina, terali normu na mašini, firmu pokrali direktorčići, šefići kojekakvi i kad se sve svede - penzija 16.000, da čovek plače od muke. Nije korektno da neko ko nije radio ima socijalnu pomoć istu kao penzionisani fabrički radnik..... I poljoprivredne penzije treba povećati, sramota je da budu na nivou 8-9.000 dinara.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar