To se moglo čuti na okruglom stolu "Univerziteti u Srbiji: stojimo li u mestu ili idemo dalje" koji je organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU). Predsednik Odbora za visoko obrazovanje SANU Dušan Teodorović upitao se da li je Srbija bila spremna za otvaranje privatnih visokoškolskih ustanova i da li je našoj zemlji potrebno deset privatnih i osam državnih univerziteta.
Upitao se i da li našoj zemlji treba toliki broj programa na fakultetima iz ekonomije i menadžmenta, da li treba sedam mašinskih i pet medicinskih fakulteta i da li je rešenje u tome da se formira Univerzitet Srbije sa kampusima u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.
"Dozvolili smo nepotizam na fakultetima, sinovi i ćerke redovnih profesora se postavljaju za asistente i njihove naslednike. Imamo dosta plagijata, broj nastavnika na našim fakultetima veći je nego na svetskim univerzitetima", ukazao je Teodorović.
On je istakao da se na fakultetima pravi negativna selekcija zaposlenih, jer kada neko kao asistent uđe na fakultet to mu je garancija da će napredovati i sa fakulteta otići u penziju kao redovan profesor, te da se ne ostavlja mogućnost da oni koji su doktorate završili u inostranstvu počnu da predaju na srpskim fakultetima. U poslednjih 70 godina, kako je rekao, nismo imali ministra prosvete koji je studije završio u inostranstvu, što je bila praksa ranije.
"Možemo da nastavimo ovako ili da napravimo promene na univerzitetima, ali za to je potrebna politička odluka", pojasnio je on.
Predsednik Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje Dejan Popović kaže da je problem Srbije danas u dominacije političke sfere nad ekonomskom sferom.
"Odgovor na pitanje da li smo bili spremni za privatne fakultete je jasan. Dok tržište prihvata bilo kakvu diplomu naravno da će se ići linijom manjeg otpora i da će se upisivati privatni fakulteti. Današnja slika je refleksija onog što se u društvu dešava", naglasio je on. Kako kaže, postoje i dobri primeri privatnih univerziteta, a i mnogo toga što je loše kod državnih.
Dopisni član SANU Miloš Đuran rekao je da je bio veliki pobornik uvođenja Bolonjske deklaracije, kako bi se povećala efikasnost studija i povećala razmena studenata, ali da Bolonja nije zaživela.
"Dobili smo veću efikasnost, ali je smanjen kvalitet školovanja", naglasio je on i dodao da je uvođenje akreditacije bilo prilika da se urede neke stvari na fakultetima, ali da je to propušteno i fakulteti su naterani da imaju tri nivoa studija (osnovno, master, doktorske) za šta nisu bili spremni.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 21
Jovana
Ogorčena
Danas, gomila nepismenih doktora!
Nikola Perovic
Ovde govore o Bolonji sve ali ni ona kod nas je daleko primenjena kako treba. Ovo je miks Bolonje, samoupravljanja, Dosovog , Seseljevog zakona kako klanovima odgovara.
Kod nas vladaju klanovi na fakultetima i izgleda da postaji mala politicka volja da se bitno nesto izmeni. Verbic je nesto i pokusao Sarcevic katastrofa.
Tako da je sve sto oni govore Srbijanka Turajlic, Zec i drugi malobrojni tacno.
Sta ce nam ovoliko Univerzitteta, sta ce nam ovoliko pravika i ekonomista osim za drzavnu birokratiju i javna preduzeca? Sta ce nam toliko nekih fakulteta gde nema posla a nemamo racunarski fakultet?
Bez sumnje potrebni su javni konkursi za izbor rektora i dekana i izbor u zvanja-sa komisijama gde jedan drugog ne poznaju, integrisan univerzitet, kontrola skolarina i trosenja novca, borba protiv nepotizma, reorganizacija mreze visokog skolstva, doktorate trebaju drzati najbolji fakulteti, postriti akreditaciju, uvesti agenciju za visoko obrazovanje i ozbilnjiji nacionalni savet, ostra borba protiv plagijata,....
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar