Kako navode "Novosti", "nove granice" na satelitskoj mapi "Gugla" u Podunavlju, području od Bačke Palanke do granice sa Mađarskom poprilično zalaze u srpsku teritoriju, pa je po toj mapi veći deo opština Bačka Palanka, Apatin i Sombor pripao Hrvatskoj.
Umesto da su ucrtane po sredini međunarodne plovne reke, kako nalaže međunarodno pravo, granice su označene onako kako se zalaže Hrvatska, a to je na osnovu katastarskog premera iz vremena Austrougarske.
Uprkos reagovanju Ministarstva spoljnih poslova Srbije u više navrata od 2014. godine, način prikaza dunavskog dela granice između Srbije i Hrvatske na mapama "Gugla" nije popravljen.
Sudeći po Guglu, teritorija koja je zbog izmenjenog rečnog korita Dunava ostala na levoj, srpskoj obali, pripala je Hrvatskoj, uključujući Šarensku adu i područje do Mladenova i Karađorđeva, Vukovarsku adu koja je uz srpsku obalu, područje prekoputa ušća Drave, Ćivutsku adu nizvodno od Apatina, sve do Kupusine, veliki deo Gornjeg Podunavlja nizvodno i uzvodno od Apatina do Bezdana i prostor ograničen Dunavom, Velikim bačkim kanalom, kanalom Šugovica i Mađarskom.
U Ministarstvu spoljnih poslova Srbije navode da su kompaniji "Gugl" u dopisima, više puta ukazivali da Republika Srbija i Republika Hrvatska nisu međusobno ugovorom definisale zajedničku državnu granicu i dostavili podatke o položaju granice. Iz ovog ministarstva objašnjavaju da se, u skladu sa zakonskim aktima bivše SFRJ, granica ove dve federalne jedinice proteže sredinom Dunava, te da je raspadom SFRJ postala državna granica i nije se menjala do danas.
"Predložili smo da se navedeno stanje granice na Dunavu prikaže na način na koji ta kompanija inače prikazuje neutvrđene i sporne granice na svojim mapama", navode u ministarstvu.
Kontraadmiral Vojske Srbije u penziji Boško Antić rekao je listu da je Hrvatska praktično uvučena duboko u srpsku teritoriju.
"Na ovoj karti granica na nekoliko manjih mesta prelazi i na desnu, hrvatsku obalu, jer se tamo nalazi oko 3.000 hektara srpskog zemljišta. Ipak, samo letimičan pogled na kartu pokazuje da taj odnos 11:3, daleko je veći u korist Hrvatske", ukazuje Antić.
Prema njegovim rečima, međunarodno pravo poznaje prirodne i društvene granice koje idu rekom.
"Granica je najčešće linija koja čini sredinu matice reke. Albija je na sastancima Međudržavne komisije isticala argument da se u međunarodnoj praksi primenjuje to pravilo. Tako su razgraničene Srbija i Rumunija, Rumunija i Bugarska i Mađarska i Slovačka. Ukoliko se granični spor Srbije i Hrvatske o međudržavnoj granici ne reši diplomatskim putem, njime se mora baviti arbitraža ili Međunarodni sud pravde, kao u slučaju spora Hrvatske i Slovenije oko Pirinskog zaliva", objašnjava Antić.
U prilog Srbiji, dodaje, ide i zakonsko razgraničenje iz 1945. godine, koje do 1991. godine nije izmenjeno nijednim drugim zakonom.
Antić navodi da Hrvatska po pravilu poteže pitanje granica samo kada ima interese, ali da ne pominje da su istim tim razgraničenjem iz 1945. godine prisvojili teritoriju Baranje i deo opštine Ilok uz Dunav, prema selima Neštin i Susek.
"Naši nadležni morali bi da zaštite interese Srbije i pozabave se pitanjima kontrole ovog prostora, jer se u njemu hrvatski građani slobodno kreću, dok je kretanje naših građana ograničeno", rekao je Antić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
.jpg "Vulin: Blokade će se završiti u narednih mesec dana")
.jpg "Šta će se dešavati na")
Komentari 17
Janko
Đura
Penzioner
SRBIJA !SRBIJA!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar