Povraćaj oduzetih oranica ide sporo zbog zakonskih teškoća, ali i domaćih tajkuna i monopolista, koji na sve načine pokušavaju da zakoče ovaj proces, pišu
Novosti.
Ukupno je vraćeno oko 20 odsto potraživanog, a kada se postupak završi procene su da će ne manje od 5.000 porodica, odnosno oko 40.000 ljudi, dobiti nazad ono što su im komunisti oduzeli.
Situacija sa crkvenom restitucijom daleko je bolja. U rukama crkava i verskih zajednica ponovo se nalazi više od 80 odsto obradivih površina oduzetih posle 1945. godine. Reč je o 24.771 hektaru poljoprivrednog zemljišta.
Prvi hektari vraćeni su i po novom Zakonu o otklanjanju posledica Holokausta. Jevrejskim opštinama u Kikindi i Subotici pripada sada 376 hektara njiva.
"Zemljište je u Srbiji najvredniji resurs, a budući da imamo veliki zemljišni fond (oko 650.000 hektara), postupak restitucije ne može da ga ugrozi. Međutim, na terenu smo videli da su značajne površine uzurpirane, da ih mnogi koriste pod privilegovanim uslovima, kao i da je mnogo oranica formalno u rukama zadruga, ali ih one nelegalno izdaju u zakup. Na međunarodnoj konferenciji u Pragu, 2012. godine, javno je rečeno da je oko 100.000 hektara zemlje u Srbiji u sivoj zoni", kaže Sekulić.
Ovo predstavlja veliku opasnost po državu koja bi mogla da ostane bez plodne zemlje. Kroz navodne investicije u, na primer, sisteme za odvodnjavanje, privilegovani pojedinci stiču pravo prečeg zakupa, na osnovu čega će pokušati da se dokopaju zemlje u vlasništvo. Upravo iz takvih krugova, po Sekulićevim rečima, dolazi otpor restituciji, kao načinu da se u skladu sa zakonom raščiste vlasnički odnosi.
"Stranci, ocenjujući klimu u Srbiji, gledaju kako upravljamo svojim resursima. A ako najvažnijim resurom upravljamo na taj način da ga gubimo, poruka koju šaljemo je da država nije jaka i da je bolje da neko drugi upravlja našom zemljom", primećuje Sekulić.
Jedan od razloga zašto vraćanje plodnih površina ide sporo jeste i ponašanje Uprave za poljoprivredno zemljište pri nadležnom Ministarstvu. Ova Uprava, dodaje direktor Agencije, ulaže žalbu na rešenje o svakom vraćenom hektaru i tako odugovlači pravosnažnu odluku. Ali zato nema problem da državno zemljište deli besplatno prema sopstvenim procenama.
Drugi problem je odugovlačenje sa izmenama zakona, kojima bi bilo olakšano vraćanje komasiranih oranica, za koje je teško odrediti tačne katastarske parcele, jer je u međuvremenu zemlja preparcelisana. Predlog je bio da se, ukoliko nije moguće vratiti zemlju iz jedne katastarske opštine, vrati njiva iste kategorije iz druge. Ali, čak i da se izmene ne donesu, ovo će samo usporiti povraćaj, ali ga neće zaustaviti. Ukoliko bi se zakon izmenio, sve njive bi bile vraćene za manje od tri godine. U suprotnom, proces će trajati još pet-šest godina, budući da se godišnje vrati oko 11.000 hektara.
Zemlja i strancima od jeseni
Što se tiče ukidanja moratorijuma za strance, koji mogu od jeseni da kupuju oranice u Srbiji, direktor Agencije veruje da je otpor ovom rešenju, planiranom Sporazumom o pridruživanju, "fingiran" u medijima. Kako napominje, i danas su ogromni posedi u Vojvodini u rukama ofšor kompanija, koji ovde osnivaju privredne subjekte, preko kojih kupuju zemlju.
To je daleko netransparentnije nego da zemlju kupuju strana fizička lica, pod svojim imenom i prezimenom. I Antić dodaje da se SSP koristi kao izgovor da se postojeće stanje produži i što više državne zemlje okupiraju "domaći stranci", čiji su zajednički imenitelj - monopoli i državne jasle. A onda, za neku godinu, domaći biznismeni prodaće bez ograničenja državno zemljište pravim strancima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 9
predmeti
rezime: sve zavisi od dobrog ADVOKATA i koji ZNA sta hoce u Strassburgu...
Aleksandra
dijasporac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar