Sektor za kontrolu Republičkog fonda proveravao je finansije i utvrdio nepravilnosti u desetine zdravstvenih institucija. Najčešća nepravilnost bila je "isplata prekovremeno rada radnicima koji rade u režimu skraćenog radnog vremena".
Time su ove ustanove praktično prekršile Zakon o radu kojim se zabranjuje da radnici sa skraćenim radnim vremenom imaju prekovremene sate. Ovim zakonom skraćeno vreme imaju oni zaposleni koji rade na teškim poslovima koji su štetni po zdravlje.
"S tim u vezi, zdravstvena ustanova je u obavezi da se pridržava propisa o skraćenom radnom vremenu, odnosno da zaposlenom koji radi u režimu skraćenog radnog vremena koje je izjednačeno sa punim radnim vremenom, ne može da uvede prekovremeni rad, jer je radno vreme zaposlenog skraćeno upravo zbog nemogućnosti da se štetni uticaji na radnom mestu otklone na drugi način pa se uvodi skraćeno radno vreme", naveli su u RFZO.
Sektor je predložio da se više 37,6 miliona dinara isplaćenih za prekovremeni rad zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom povrati Republičkom fondu. Na plaćanje prekovremenog najviše je potrošio Zdravstveni centar Vranje, koji je po tom osnovu, nenamenski, isplatio 6,3 miliona dinara. Tu je i Opšta bolnica Petrovac na Mlavi koji je isplatio 5,5 miliona u istu svrhu.
Takođe, predloženo je da se još 11 miliona dinara, koji su nenamenski isplaćeni, vrati u kasu RFZO-a. Dom zdravlja Stari grad će, zbog propisivanje leka "somatropin" suprotno Pravilniku o listi lekova, da nadoknadi 4,3 miliona dinara.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 36
/
problem je sto ste do toga dosli zlocinom.
ministri i drugi kriminalci su male bebe naspram vas
Praktično
U uslovima kada pacijenti ne mogu o trošku RFZO da se leče kao ljudi i u razumnim rokovima,već se u velikoj meri upućuju u privatnu praksu da plate ponovo i imaju malu šansu da budu primljeni na bolničko lečenje (zbog nedostatka kapaciteta),i nabave lekove o trošku RFZO već se prebacuju na "kućno lečenje" zahtev zdravstvenih radnika zaposlenih u državnom zdravstvu za povećanje zarada deluje krajnje neosnovano i cinično.
Sve dok pacijent ne može da ostvari pravo na lečenje, a plaća obavezne doprinose za zdravstvo RFZO, neće ga interesovati što su plate zdravstvenih radnika u javnom zdravstvu nedovoljne za pokrivanje njihovih ličnih potreba.Prvo što i sami pacijenti ne zaradjuju koliko im treba,a drugo što od zaposlenih u državnom zdravstvu i nema neke koristi za lečenje tih istih pacijenata od kojih se svakog meseca otima krvavo zaradjeni dinar i to 10,5% za zdravstvo, tj i za plate zdravstvenih radnika.Treće, javna je tajna da ti isti zaposleni zdravstveni radnici osim plate kod države rade i dodatno privatno ,gde ih pacijenti ponovo plaćaju za uslugu koja je trebala da im bude obavljena o trošku RFZO.
Ovoj situaciji, pored opšte besparice, doprineo je i odnos zdravstvenih radnika u državnom zdravstvu, prema pacijentima i njihovom lečenju .
Privatnik
Svi se uglavnom lečimo privatno, odnosno dodatno plaćamo, nismo na redu za pregled u razumnom roku kod državnog dr.
O kakvom nedostupnom plaćanju troška za bolničko lečenje od par stotina hiljada dinara govorite!?
Pa RFZO od naše male firme sa 11 zaposlenih SVAKE GODINE NAPLATI OBAVEZNE DOPRINOSE OD 770.0000 dinara od kojih nikakve koristi nemamo.
Da osiguram sebe i svojih 10 radnika kod osiguravajuće kuće i uplatim 770.000 dinara godišnje imali bi LEEEEEPU POLISU za slučaj lečenja
Da se lečimo kao ljudi.
Preko RFZO i u državnom zdravstvu adekvatno se leče samo privilegovani i odabrani pacijenti ( sa kovertama ili vezama) .Ostali plaćaju doprinose za zdravstvo da bi bili na listama čekanja......
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar