Uprkos propisima, stari lekovi najčešće završe u kanalizaciji i smeću

Procenjuje se da se godišnje u Srbiji sakupi 50.000 tona farmaceutskog otpada, a da svako domaćinstvo od po četiri člana ima 500 grama neupotrebljivih lekova.
Zakon o upravljanju otpadom predviđa da su apoteke obavezne da takve lekove prikupljaju, dok troškove njihovog uništavanja treba da snose proizvođači lekova. Uprkos propisima takvi lekovi najčešće završe u smeću.
 
Opasni i rizični po zdravlje i životnu sredinu – lekovi sa isteklim rokom trajanja zbog toga bi trebalo da završe u kontejnerima namenjenim za njihovo prikupljanje. Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom propisuje da u njih treba smeštati i lekove od građana. Ipak, u većini apoteka građane sa donetim lekovima vraćaju kući.
 
Apoteke su dužne da bez ikakve naknade preuzimaju neupotrebljive lekove od građana. Većina državnih i privatnih apoteka ne ispunjava svoju obavezu jer se pitaju ko će to da plati.
 
"Za uništavanje lekova vi onda morate da platite. Sad zamislite ljude koji ovde prolaze, a koji su iz unutrašnjosti, kada dođu ovde da se kontrolišu donesu te lekove kojima je protekao rok, kolika bi ta sredstva trebalo odvojiti za uništavanje tih lekova. Definitivno nama nije u račun", kaže za N1 Dragutin Rajevac iz Udruženja privatnih apoteka Srbije.
 
Pojedine apoteke u osam srpskih gradova – Subotici, Požarevcu, Nišu, Novom Sadu, Čačku, Beogradu, Kruševcu i Trsteniku troškove snose same. Drugima je način izbora operatera kao i način regulisanja finansijskih obaveza učesnika ovog procesa, razlog što već sedam godina ne ispunjavaju svoju obavezu.
 
Pravilnik o upravljanju farmaceutskom otpadu je u fazi izrade, a iz Ministarstva za zaštitu životne sredine najavljuju da će biti usvojen do kraja godine. To će razjasniiti ko i šta radi, a ko sve to finansira.
 
"Dakle, operateri koji imaju dozvolu treba da uđu u apoteku, da dođu do kontejnera i da u prisustvu farmaceuta preuzmu farmaceutski otpad od građana, da to odnesu na svoje skladište, da ga razvrstaju, upakuju, pribave dozvolu i izvezu. Finansiranje svih tih aktivnosti propisano je Zakonom, kako smo mi rekli, od strane proizvođača i uvoznika. Kako i na koji način je nešto što treba da bude uređeno Pravilnikom o upravljanju farmaceutskim otpadom", kaže za N1 načelnica Odeljenja za upravljanje otpadom Radmila Šerović.
 
Istraživanje studenata Beogradske politehnike iz 2015. godine pokazuje da 77,3 odsto stanovništva lekove baca u kanalizaciju ili smeće, a 15,2 odsto ih čuva kod kuće. Dok se sistem ne uspostavi i dok se apoteke ne prilagode novom Pravilniku, iz Ministarstva za zaštitu životne sredine poručuju –  čuvajte otpad.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • gosodin x

    04.09.2017 12:00
    na 2
    Privatne apoteke su najbezobraznije. Ne primaju lekove sa isteklim rokom I salju pacijente da odnose u drzacne apoteke.
  • Kiki

    04.09.2017 08:29
    mda
    Jedno vreme su drzavne apoteke u Novom Sadu prikupljale stare lekove pa su i one odustale. Par puta sam pokusao da odnesem stare lekove u neku pirvatnu Apoteku. Tamo sam dobio odgovor da ih bacim u wc solju.
  • izdrzaobezfunkcije

    04.09.2017 08:27
    Prikupljaju li DRZAVNE apoteke? Npr. u Novom Sadu?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Ministar Bratina: Pad RTS-a bio bi državni udar

Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina kaže da bi trebalo ispitati "sve okolnosti koje blokiranje njihovog funkcionisanja prate", navodeći da bi "pad RTS imao smisao državnog udara".

Ko zapravo blokira RTS?

Blokada zgrada RTS u Takovskoj i na Košutnjaku, koju studenti i građani sprovode već šesti dan, odraz je velikog nepoverenja u javni servis, kao i dugogodišnjeg neprofesionalnog i politički pristrasn