Nikad više šoping molova, a životni standard nizak

Beograd je prošle nedelje dobio dva nova tržna centra, veći u Knez Mihajlovoj, nadomak Kalemegdana, a mesto za kupovinu dobio je i Lazarevac.
Šoping centara Beogradu nikad nije manjkalo, a najavljeno je otvaranje još nekoliko velikih, prenosi N1. Ima li, s obzirom na slabašnu kupovnu moć, i dalje prostora za njih?
 
Prestonica danas, reklo bi se, obiluje mestima za kupovinu. Merkator, Ušče, Delta siti, Big Fešn, Stadion, Zemun park, Aviv park… samo su neki od već izgrađenih. A tek je najavljeno otvaranje velikih objekata poput Galerije u Beogradu na vodi, Kapitola u Rakovici, Big Fešna na Vidikovcu ili Ada mola na Čukarici.
 
Ipak, oni koji rade u tom biznisu, kažu da još ima prostora za nove.
 
"U ovom trenutku, Beograd je nova destinacija za tržne centre i retail parkove kako ih popularno zovu. Tržnih centara nema dovoljno. Prema statističkim kriterijumima u istočnoj Evropi, Beograd je na dnu lestvice broja šoping centara i izgrađenih kvadrata u odnosu na populaciju ovog grada", menadžer za odnose sa zakupcima TC Rajićeva.
 
Supermarketi su jedan od glavnih magneta za kupce u tržnim centrima, s obzirom na to da u proseku više od trećine potrošnje domaćinstva odlazi na hranu.
 
Anketa o potrošnji domaćinstva pokazuje da, ako se izuzme potrošnja na hranu i piće, oko 15 odsto onoga što se potroši odlazi na druge stavke karakteristične za tržne centre - na odeću, obuću ili zabavu.
 
Nizak životni standard sa jedne strane, sve više kvadrata u tržnim centrima sa druge - fenomen koji je ponekad teško objasniti. Statistika, objašnjavaju stručnjaci, ne ilistruje uvek verno sve što se u praksi dešava.
 
"Potrošnja je već decenijama veća od onog što zvanična statistika pokazuje i to investitori u ovakvu vrstu objekata uvek procenjuju. Ono što je zvanično i ono što dolazi iz sive ekonomije", kaže profesor Ekonomskog fakulteta Goran Petković.
 
Dodaje i da su tržni centri za investitore pre svega ulaganje u biznis sa nekretninama.
 
"Ono što oni pružaju kao uslugu je uređen i kontrolisan prostor i pružaju kao uslugu marketing tržnog centra. Uspevaju oni tržni centri koji odvuku tražnju iz prodavnica koje se nalaze u klasičnim trgovačkim ulicama", kaže Petković.
 
Dodaje da skupe zakupnine mogu da podnesu veliki trgovinski lanci, ali i da stradaju male prodavnice.
 
Kakva je situacija u Novom Sadu, koji placevi su na prodaju zbog izgradnje tržnih centara i o kojim objektima se radi čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Najbolji

    18.09.2017 12:18
    način
    Najbolji način za pranje novca od korupcije i narkotika, ulaganjem u ovakve prostore (najverovatnije kao zakupoprimci).
  • марко

    17.09.2017 16:47
    Стара пословица каже; Ако данас купујемо ово што нам није потребно, сутра ћемо продавати оно што нам заиста треба. Тако ми данас арчимо будућност наших унука у тржним центрима, задужујемо се сумануто, правимо параде пијанства и кича (Гуча, Егзит и нарвно Џеј) идемо на рекреативне наставе и луксузна летовања, купујемо најновије моделе мобилиних телефона, аутомобила и чега све не...а производња уништена, нема је ни у траговима. Пољопривреда дата странцима. Па, од чега ћемо враћати те кредите, људи нема те чаролије, остало нам је само да продамо оно што нам треба, тј. земљу и децу.
  • evgenije

    17.09.2017 15:42
    Nemojte vi u ovoj priči da gledate Beograd i da Beograd uzimate za neki reper kada se govori o Srbiji u globalu. Beograd ima oko 2 miliona stanovnika, barem još oko dvadesetak drugih mesta i gradova gravitira ka Beogradu. U Beogradu živi i veliki brij stranaca sa visokim primanjima. Rade po raznim stranim firmama, predstavništvima, ambasadama. Među njima ima i dosta naših ljudi. Na svakom letu Wizz Air-a za Beograd, od 30 50 % (neki put i mnogo više) putnika su stranci koji u Beograd dolaze da provedu vikend ili par dana. Mnogi od njih se veoma često ponovo vraćaju u Beograd. Nebiste verovali kada bi recimo posetili pasošku kontrolu aerodroma Nikola Tesla. Tu bukvalno svi šalteri rade punom parom, sve osoblje pogranične policije je angažovano do maksimuma jar ogroman broj stranaca dolazi u Beograd. Onda imamo veliki broj kriminalaca u Beogradu. Kompletna estrada, glumci, kulturni radnici, pisci žive u Beogradu. Sve to čini da u Beogradu u svakom trenutku boravi veoma veliki broj ljudi sa novcem u rukama koji se nemilice troši i obrće. A gde još domaća boranija koja hoće da prati modu i trendove. U Beogradu se obrće veoma veliki kapial na dnevnom nivou. Milioni i milioni eura. Tako da šoping molova u Beogradu nikada dosta. Može Beograd da podnese još gomilu novih.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Kamioni na prelazu Šid čekaju oko pet sati

Teretna vozila na graničnom prelazu Šid na izlazu iz Srbije čekaju oko pet časova, a na Batrovcima i Kelebiji se zadržavaju oko dva sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).