Zbog krađe autorskih prava osuđeno više od 30 ljudi

Šestoro ljudi završilo je u zatvoru u poslednjih godinu dana jer su zloupotrebili tuđa autorska prava, a još 31 osoba je osuđena na uslovnu kaznu, kućni zatvor ili opomenu.
Zbog krađe autorskih prava osuđeno više od 30 ljudi
Foto: Pixabay
Kako pišu "Novosti", ove brojke su manje nego pre sedam godina, kada je osuđeno 130 ljudi, a 11 njih se našlo iza rešetaka, što ostavlja prostor za pitanje da li to znači da je veća svest, pa se u Srbiji manje kradu autorska prava ili se naprosto za ova dela manje sudi.
 
"Moj otac se nije žalio na izdavače, ne pamtim da je imao primedbe na ugovore koje je sa njima sklapao, ali i tada i sada mislim da su prioriteti pisca bili da knjiga izađe, da ode među čitaoce, a pitanje autorskih prava bilo je u drugom planu. Autori su gledali poslednju stranicu ugovora i mesto na kojem će se potpisati. Vrednost i budućnost iskorišćenih autorskih prava bili su uvek zaboravljeni, zaturani, o tome se nije vodilo računa", kaže reditelj Miloš Radović, sin Duška Radovića.
 
Zato je i došlo do toga da se u ugovorima autorska prava ustupaju zauvek, bez vremenskog ograničenja, za iznos koji je daleko manji i od realne i od tržišne vrednosti dela. Većina članova ugovora bila je protiv autora, a ne u njegovu korist.
 
"Sećam se da je osamdesetih godina tiraž tri knige "Beograde, dobro jutro" bio oko 380.000 primeraka. Da je bilo poštovanja i realnog vrednovanja tog autorskog dela, ja se danas sigurno ne bih bavio filmom" , komentariše Radović i podseća da su devedesetih celu stvar dodatno pogoršala piratska izdanja, koja su postala masovna pojava. Ugovori se više nisu nudili, objavljena dela nisu se prijavljivala, prekršioce niko nije gonio.
 
Sve je to različite autore nateralo da potraže pravnu pomoć i zaštite svoja prava. Tanja Bukvić, direktorka "Tin dram mjuzika", kaže da kršenja autorskih prava ima u svim oblastima autorskog stvaralaštva, a posebno u muzici.
 
"Autori često nisu svesni prava koja im pripadaju i ne znaju kako da se izbore s njihovim kršenjem", ali problem je i nedostatak poverenja u organizacije koje se bave kolektivnim ostvarivanjem autorskog i srodnih prava. Mislim na Sokoj i PI, koji štite autore i interpretatore. Nepoverenje je nastalo zbog nedovoljne transparentnosti u njihovom radu", navodi ona.
 
Tanja Bukvić kaže da je uobičajeno da se muzika slobodno koristi na internetu, u TV emisijama ili filmovima, bez prethodne dozvole autora ili nosioca autorskog prava.
 
"Oni misle da je dovoljno da kolektivnim organizacijama plaćaju naknadu za emitovanje muzike, a zanemaruju čitav jedan segment autorskih prava koja se ostvaruju individualno i mogu se regulisati samo sa autorima i nosiocima prava", napominje ona.
 
Najveću štetu trpe autori, njihove porodice, naslednici, pravna lica na koja su autori preneli deo svojih imovinskiuh prava, ali i država zbog neplaćenih poreza, obaveznih pri prometu intelektualne svojine. 
 
Moralna autorska prava (da se autoru prizna autorstvo nad delom), su neograničenog trajanja, dok imovinska autorska prava traju od nastanka dela, pa do 70 godina posle smrti autora. Ova druga su prenosiva na treća lica, pa jedan plodonosni autor tako može da obezbedi i nekoliko generacija naslednika.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • /

    11.11.2017 21:14
    /
    ako je ovo zbog pridruzivanja pocnite od pere zdere, dizni palacinkara i silnih pepeljuga rodjendaonica
  • Vinca=Madagaskar

    11.11.2017 18:36
    @Radnik
    I radnike kradu, zar ne?
    Da li je krađa tuđeg rada, višegodišnja i višedecenijska - krađa autorskih prava?
    U Srbiji imamo slučaj da se milionima ljudi obezvređuje rad, planski.
    Čak im se vređa ličnost i delo - rad.
    Nešto što se svuda plaća nekoliko puta više, kod nas se plaća 100-200 evra.
    Smatram da je to organizovani krinimal i krađa autorskih prava.
    Jer na taj način ljudi ne mogu da žive dostojno od svog rada.
    Na isti način kako se to definiše za filmadžije, pisce i muzičare.
    Ne treba da štitimo samo svetske hulje.


    Promasili ste temu, ali potpuno.
    Niti se radi o svetskim huljama, niti vi izgleda imate predstavu sta znaci pojam "intelektualna svojina", niti znate da postoji isto tako organizacija koja se bavi pravima radnika. Odnosno culi ste za Sindikate verovatno, ali izgleda da mislite da oni samo treba da obezbede ajvar i organizuju par puta godisnje neke zabave. Mada izgleda da i vodje sindikata to isto misle, tako da ne mogu da vas krivim. Sindikati u Srbiji jedino stite svoje vodje koji ne mogu da dobiju otkaz i rade ovo sto sam iznad naveo, a trebalo bi da se bave upravo onim o cemu vi pisete.
  • PI

    11.11.2017 18:24
    Ne znam da li je to jos uvek tako, ali organizacija koja se bavi zastitom prava izvodjaca, ovde u tekstu spomenuta kao PI, je pre koju godinu, znaci uveliko u vreme interneta, kao jedinu mogicnost uclanjenja rekla da to mora licno da se dodje u Beograd. I mnogo bitnije i po sigurnost korisnika delikatnije stvari se obavljaju preko interneta, ali ovo je Srbija. Nikada nisam otisao, cak sam i zaboravio na to dok nisam procitao clanak.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Portparolka EU: Ne stojimo iza protesta u Srbiji

Evropska unija ne stoji iza protesta u Srbiji koji bi mogli da budu tema predstojeće radne večere predsednika Aleksandra Vučića i najviših zvaničnika Unije, izjavila je portparolka EK Paula Pinjo.