Kako piše
"Blic", Beograđanka Ana D. želela je da proda nekretninu u Hrvatskoj, ali je notar u glavnom gradu odbio da joj overi dokument na latinici. Znajući da joj u Hrvatskoj neće priznati dokument na ćirilici, ona je morala da putuje u mesto van Beograda, gde žive pripadnici nacionalnih manjina, i gde notari upotrebljavaju i latinicu.
"Moj otac, koji je hrvatski državljanin i ima tamo stan hteo je mene da ovlasti da ga prodam. Kada smo našli kupca, on nas je zamolio da ovlašćenje bude na latinici, zbog birokratije u Hrvatskoj. Međutim, kada smo kod notara u Zemunu hteli da overimo ovlašćenje, odbili su nas sa rečima da oni ne overavaju latinicu, već samo ćirilicu. Morali smo da otputujemo u Staru Pazovu, da bi tamošnji notar overio dokument na latinici", priča ona.
Sa druge strane, njen sugrađanin Marko M. (40) kod drugog notara u Beogradu nije imao nikakav problem što je dokument na latinici, kada je davao saglasnost da njegovo dete može da putuje u inostranstvo bez roditelja. Notar kod koga je otišao, uverenje na latinici mu je bez problema overio.
U Komori javnih beležnika su za "Blic" potvrdili da postoji propis po kome latinica ne može da se upotrebljava u zvaničnim dokumentima, "osim na područjima gde žive pripadnici nacionalnih manjina".
"Upotreba jezika i pisma uređena je Zakonom, kojim je propisano da je u Srbiji u službenoj upotrebi srpski jezik i ćiriličko pismo, a da se latiničko pismo može upotrebljavati samo na područjima zemlje u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina, gde je u službenoj upotrebi istovremeno i srpski i jezici i pisma nacionalnih manjina", tvrde u Javnobeležničkoj komori.
Konkretno u ovom slučaju, objašnjavaju nije reč o različitom tumačenju propisa od strane javnih beležnika, već o različitim pravilima službene upotrebe jezika i pisma na područjima jedinica lokalne samouprave na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina.
Istovremeno napominju da postoji više vrste isprava i overa - od overa potpisa, prepisa, rukopisa, fotokopije, solemnizacija, za koje postoje različita pravila. Shodno navedenom za određene vrste overa, među koje spada i overa saglasnosti za izlazak dece iz zemlje, dozvoljeno je da stranke privatnu ispravu dostave javnom beležniku na latiničnom pismu, s tim da je javni beležnik dužan da se prilikom overe iste pridržava Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma.
U članu 10. Ustava Srbije, pod nazivom "Jezik i pismo", stoji da su "u Republici Srbiji u službenoj upotrebi srpski jezik i ćiriličko pismo. Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 36
Lajavi
Nemanja
Komifo
Ako su državljanstva podeljena bosanskim migrantima prava, zašto bi mađarska bila lažna?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar