Kako navode iz građevinskih sindikata, to i jesu realne sume kada se priča o platama građevinara u Srbiji. Osim toga, plate su u konstantnom porastu, ali to je izgleda nedovoljno da zadrže domaću radnu snagu, piše Blic. Zbog toga na našim gradilištima sve više imamo radnike koji dolaze iz Albanije i Makedonije, dok naši majstori najčešće popunjavaju radna mesta ispod kranova u Nemačkoj, Austriji i Slovačkoj.
"Plata mi je dobra, ali uslovi rada i života u Srbiji nisu. Imam oko 1.000 evra mesečna primanja, ali žena mi ne radi, a ja se polomih. U Nemačkoj bih zarađivao oko 2.500 do 3.000 evra mesečno, što je velika razlika, a troškovi života, sem skupljeg smeštaja, su isti. Jedino što me drži ovde su dvoje male dece koja su često bolešljiva, pa se bojim da ih odvedem u još nepoznatu zemlju", kaže za Blic kranista Đorđe Grahovac iz Novog Sada.
Učešće građevinarstva i industrije građevinskog materijala u rastu srpskog BDP-a u prvih sedam meseci ove godine je čak 24 odsto, što je najveće učešće bilo koje industrije u porastu BDP. Taj porast prate i veće plate koje su, po mišljenju sindikalaca, i dalje male.
"To nije veliki rast ako je običan građevinski radnik imao 380 evra platu pre nekoliko meseci, sada ima 400. Gradi se više nego proteklih godina, ima i više investicija, ali položaj radnika se nije mnogo poboljšao. Nama su na gradilištima ostali mahom radnici koji imaju više od 30 godina radnog staža i zbog godina ne mogu da odu u inostranstvo", kaže Saša Torlaković, predsednik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala.
Kako dodaje, srpski radnici imaju žestoku konkurenciju kod naših bližih i daljih komšija. Samo Slovačka trenutno traži u Srbiji oko 2.000 građevinskih radnika, Nemačkoj zvanično nedostaje 380.000, a nezvanično 1,2 miliona građevinaca, pa su već pojednostavili dobijanje vize i proceduru odlaska. S druge strane, u Srbiji danas rade rumunski, makedonski i albanski radnici.
Novosadski preduzimač Nebojša Marić smatra da mnogo građevinskih firmi posluje u sivoj zoni, zbog čega radnici nisu motivisani da rade, a s druge strane mladi su se odvikli od ovih zanimanja i trebaće vremena da se to vrati, iako je potreba na tržištu sada velika i plate dobre.
"Drugo, ova zanimanja nisu bila dobro plaćena, a tu je i težak i naporan rad. Radnika fali sve više, dolazimo u situaciju kroz koju su prošli Rumunija i Poljska koje su ostale bez svojih radnika. Vidite i da naše građevinske škole ne mogu da dođu do učenika, a odatle vam sve kreće. Zbog toga imamo puno vrednih, ali ne i kvalifikovanih radnika. Kod nas su svi majstori za sve, stariji obučavaju mlade", kaže Marić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 8
Aleksa
U proseku svaki dan čuva glavu na ramenima za minimum 30 ljudi.
vvvrrrr
Ja imam fakultet!
Oni jednako plaćaju fakultetliju pripravnika i srednjoškolca iskusnog radnika sa 30-40 godina iskustva.
Mora da postoji neki razlog koji tebi nije poznat.
Oni imaju preko 5000 godina tradicije, a ti... verovatno bar 30?
Vidim ja, ti bi rudara na 300m dubine pustio da radi za 30.000 a onog koji širi stražnjicu za stolom i ama baš ništa nikom ne doprinosi nagradio sa 100.000.
Zato jer ima papir fakulteta.
E, pa zato smo ovde gde jesmo.
Ovi sa papirima nam vode državu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar