U pivu iz Srbije nema ni grama domaćeg hmelja

U srpskim pivarama godišnje se proizvede više od 5.500.000 hektolitara piva i, prema podacima Udruženja pivara Srbije, naša zemlja je odavno najveći proizvođač ovog pića u regionu.
U pivu iz Srbije nema ni grama domaćeg hmelja
Foto: Pixabay
Tradicionalno, imamo i pozitivan spoljnotrgovinski saldo u pivarstvu, a računica "Eurostata", evropskog statističkog zavoda, pokazuje da je Srbija na drugom mestu po izvozu hmeljnog napitka u EU. Ali, kako pišu "Novosti" u srpskom pivu nema ni grama srpskog hmelja.
 
Za potrebe šest velikih i 39 zanatskih pivara godišnje se uveze oko 1.500 tona hmelja i za to se izdvaja više od dva miliona evra. Pre deceniju i po, proizvodnja najvažnijeg pivskog "začina" u Srbiji podmirivala je potrebe domaćih pivara i uz to se izvozio širom sveta. Čak i u SAD, Nemačku i Japan. Pod ovom kulturom je u Vojvodini nekada bilo više od 1.500 hektara, a danas ih je svega 2, i to isključivo na plantažama u Bačkom Petrovcu.
 
- Najveći udarac hmeljarstvo u Srbiji je doživelo privatizacijom velikih pivara. Greška u koracima napravljena je u startu, jer nije zaštićena domaća sirovinska baza. Za razliku od privatizacije fabrika duvana, gde su novi vlasnici uslovljeni da za proizvodnju otkupljuju deo srpskog duvana, kupci naših pivara nisu imali takve klauzule u ugovorima. Tako je u jednoj našoj velikoj pivari uništen hmeljarnik od 130 hektara, tik do pogona, a metalne konstrukcije za biljke prodate su u staro gvožđe - objašnjava za "Novosti" profesor Jan Kišgeci, jedan od vodećih srpskih stručnjaka za hmelj. 
 
Proizvodnja hmelja u svetu, prema njegovim rečima, danas je vezana za trgovinske kompanije koje stvaraju recepture i sirovinu pripremljenu za automatsko doziranje. Doziranje može biti ili u šišaricama hmelja ili u ekstraktima i tako se isporučuje pivarama. A nekada je ova biljna kultura išla direktno od proizvođača do pivara.
 
- No, i pored ovakvog stanja, sa očuvanim zasadima u Bačkom Petrovcu, narednih 10-20 godina može se uraditi sve što je potrebno, tako da nikada više ne dođemo u situaciju da hmelj nestane sa naše zemlje. Prve korake učinio je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu nudeći mogućnost proizvođačima da podignu zasade uz sufinansiranje. Subvencije za sadnice mogu da se ostvare preko republičkog ministarstva - navodi Kišgeci.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • @ Pivopija

    15.09.2018 23:27
    Piva proizvedena u Srbiji strašno zaudaraju, smrde. Bukvalno ljudima koji ih konzumiraju smrdi iz usta što suprotnu stranu koju zapljusne talas smrada tera na povraćanje. Nema razlike da li se radi o domaćem pivu ili o "stranom" pivu koje je punjeno kod nas. Popiti strano pivo kod nas i potpuno identičnu marku piva negde preko je kao nebo i zemlja. Pivo nam je odvratno i podseća na one najjeftinije marke piva po inostranstvu a koja se proizvode samo da bi zadovoljili notorne alkoholičare kojima je sve jedno šta piju, bitno im je samo da ih to što popiju odvali od života. To su uglavnom piva koja tamo prave za razne lance hipermarketa, takozvana robna marka, i koštaju svega nekoliko evro centi. Kada ga popiješ kao da si na eks popio flašu uljanog razređivača "Zorka" Šabac. E, takva su sva piva kod nas. I ona koja važe kao niža klasa, kaa i ona koja važe kao visoka klasa. S tom razlikom što onu nižu klasu možeš da ubodeš da bude i jako dobro pivo ako je neka nova marka i tek se probijaju na tržište. Pivo je u Srbiji uništeno onog trenutka kada su počele da se pojavljuju one plastične krmače od 2 litre. Kada su u te 2 litre za jako jeftinu lovu morali da strpaju celovečernju zabavu za siromašne klince. Ono, da se za 80 dinara odvali cela ekipa klinaca bubuljičara negde na klupici u kvartu ili kod spomenika Žrtvama racije na keju.
  • Arthur Dent

    15.09.2018 21:56
    Pivo se pravi od slada. Ječam i kukuruzna krupica se dodaju u pivo kao surogat kako bi se smanjili troškovi proizvodnje tj. povećao profit. Hmelj se dodaje kako bi pivo dobilo gorčinu, a u prošlosti je služilo i kao konzervans. Dolazak velikih pivara nema nikakve veze sa uništavanjem hmeljarnika, već sa idiotskim privatizacijama poljoprivrednih dobara.
  • /

    15.09.2018 21:00
    /
    @Petrovcan
    hmelj je unisten bukvalno sa jogurt revolucijom

    ma secate se ako ste stvarno iz petrovaca koliko ga je bilo pre 90-ih a koliko posle 90-ih

    agencije iz bga su me mislile da podrivam autoritet njihove kreative kad god sam im govorio da u apatinu nema planina i planinskih izvora

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Vučević: "Svi znaju da nismo krivi"

Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu i predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je da je na predsedniku Srbije odgovornost da "formuliše zahteve narodne Srbije", na skupu nazvanom "Ne damo Srbiju".