Zašto suncokreti "jure" za suncem?
U novom američkom istraživanju pokazalo se da kretanje suncokreta za suncem uzrokuje njihov unutrašnji biološki sat, a te promene pozicija biljke čine većim i pčelama privlačnijim.
"Ovo je prvi poznati primer da rast neke biljke određuje njen unutrašnji sat i da to ima čak i evolucijske posledice", rekla je autorka istraživanja Stejsi Harmer sa Kalifornijskog univerziteta.
Naučnici od 1898. godine posmatraju kako suncokreti započinju dan okrenuti prema istoku i tokom dana se polako okreću prema zapadu, da bi se tokom noći ponovo vratili na istok. Niko dosad nije uspeo da shvati šta reguliše taj proces. Kako bi ustanovili da li je u pitanju biološki sat ili se biljke jednostavno kreću po nekom predodređenom rasporedu, američki biolozi sproveli su niz eksperimenata.
Prvo su suncokrete privezali kolcima tako da ne mogu da se pomeraju, a zatim ih postavili u posude koje su na početku dana okrenuli na zapad, suprotno od signala koje uobičajeno dobijaju od sunca. Time su im potpuno poremetili prirodni ritam.
Zatim su ih postavili u laboratoriju s fiksiranim veštačkim svetlom i ustanovili da su se suncokreti nekoliko dana njihali napred-nazad.
Potom su napravili veštačko svetlo koje se kreće od istoka prema zapadu. Suncokreti su uspeli da usklade svoje pokrete u skladu s kretanjem svetla kada je ono pratilo 24-satni ritam, ali nisu kad je ritam promenjen na 30 sati.
Sve to naučnike je dovelo do zaključka da je u suncokretima nešto povezano s 24-satnim ritmom kretanja. Ali šta je to što zapravo uzrokuje kretanje suncokreta?
Naučnici su ustanovili da jedna strana stabljike, u zavisnosti od doba dana, raste brže od druge strane. A to uzrokuje da biljka njiše svoj cvet.
Harmer je objasnila da je takav tip rasta drugačiji od redovnog rasta suncokreta i javlja se na dnevnoj bazi, odnosno u 24-satnom ritmu. Pokazalo se da je to za biljku dosta važno jer su one okrenute od sunca tokom eksperimenata imale 10 odsto manje listove od prosečnih.
Takođe, suncokreti koji su ujutro bilo okrenuti prema istoku privukli su pet puta više pčela od onih veštački okrenutih ka zapadu. To pokazuje da postoji evolutivna korist od toga što suncokreti "jure" za suncem.
"Pčele vole tople cvetove", objasnila je Harmer u radu objavljenom u časopisu "Science".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar