Ko nam je ukrao radio?

Radio je danas jedini mediji koji se bori protiv kiča i šunda, a sa jačanjem interneta pruža mu se mogućnost da uz moderan pristup dođe do nove i još veće publike, zaključak je panela "Ko nam je ukrao radio?" održanog u petak u Novom Sadu povodom 20. rođendana Radija 021.
Ko nam je ukrao radio?
Foto: Dragan Perišić
O tome da li je radio i dalje medij ili samo džuboks, koliko su se radijska publika i sam radio promenili u poslednjoj deceniji, kako se on danas sluša i da li je došao kraj "formatiranju" programa, sa glavnim urednikom Radija 021 Slobodanom Krajnovićem razgovarali su Dragan Ilić iz produkcije "Supermiš" i trenutno sa Goricom Nešović voditelj jutarnjeg programa na Radiju S2, Adnan Osmanagić vlasnik sarajevskih radio-stanica Stari Grad, Antena i Mix, kao i direktor agencije za istraživanje radijskog tržišta "Proinsight" Marko Lazović.
 
Pojavom televizije i interneta svi su predviđali brzu smrt radiju, ali on i dalje radi. Ipak, postavlja se pitanje šta je to što radi, da li je reč samo o listi pesama koju svako može da sastavi na mobilnom telefonu ili se radi o smišljenom programu sa jasnom porukom. U eri društvenih mreža i interneta koji je promenio radio, sumnja se u to da je radio medij koji ima šta da prenese, a sve jače uporište je da se radio izjednačio sa džuboksom.
 
Za Dragana Ilića, radio jeste i dalje medij, iako kaže da je njegova suština ubijena.
 
"Ono što čini radio medijem i što je njegova suština, a to je komunikacija sa sredinom, to je ubijeno. Do toga je dovelo to što je radio prva žrtva loših privatizacija, formatiranja kako bi se uz malo sredstava zaradio novac. Slušaoci vole određeni format, ali kod nas su stanice to bukvalno prepisale i zato danas više podsećaju na džuboks, nego na nešto ozbiljno", kazao je Ilić.
 
Sa ovim se složio i Adnan Osmanagić koji se zapitao zbog čega je radio danas takav kakav jeste. Po njegovim rečima veoma je teško govoriti o radiju kao mediju.
 
"To je jedna vrlo teška i krupna reč. Ovde možemo da govorimo o proizvodima, koji su različiti i koji se prave iz različitih motiva. Tu nema razlike između našeg i nekog drugog biznisa, samo je naš vidljiviji. Često se pitam da li je radio takav kakav jeste zato što ga javnost tako hoće ili ga je ona prihvatila onakvim kakvim ga mi pravimo, a to je samo muzika. Volim da mislim da smo mi ti koji određuju i formiraju publiku, ali sve manje sam siguran da je radio taj medij koji može da se nametne, da, recimo, pravi hitove", poručio je Osmanagić.
 
 
Marko Lazović i Slobodan Krajnović
 
Oni smatraju će "formatiranje" programa po principu red muzičkih limunada, red prazne priče i reklama, kad-tad nestati, odnosno da će i u Srbiji kao i u SAD početi proces rasformatiranja. Ipak, kako je istaknuto, formatiranje je spasilo radio od anarhičnosti, zbog čega ono ne mora da bude nužno zlo i negativna stvar.
 
Jer, po rečima Marka Lazovića, radio se oduvek prvenstveno slušao zbog muzike, a ne informacija. 
 
"Srbija je, na žalost, trenutno od svih u Evropi, zemlja u kojoj se radio najmanje sluša. Ali to je stvar i do istraživanja i prikazivanja rezultata. Broj ljudi koji dođe u kontakt sa radijom je i dalje jednak onom broju koji dolazi u kontakt sa televizijom. Dakle, radio nije umro kako se to čini kada se pogledaju ti statistički podaci. Potrebno je ukazati i na to da je radio danas jedini mediji koji je brana od šunda i kiča, i to je ono što deo publike zadržava", kazao je Lazović.
 
Tokom diskusije se moglo čuti i da će oni koji su insistirali na formatiranju svog programa ubrzo pobeći od toga, jer se na radiju ne prodaju sekunde ili minute, nego slušatelji. Kako je rečeno, slušatelji određuju koliko neko vredi, zbog čega je potrebno da se pravi novi iskoraci da bi se došlo do publike, što je težak i skup proces.
 
  
Adnan Osmanagić
 
Istraživanja pokazuju kako se publika menja sa razvojem novih tehnologija, a najviše ona najmlađa koja radio danas percipira prvenstveno kao džuboks, a ne medij.
 
Lazović kaže da mladi danas radio isključivo slušaju na internetu i putem telefona, dok je starija publika i dalje verna jednoj frekvenciji na koju je navikla. Ipak, ono što se ne menja jesu konstantni politički pritisci sa kojima su suočava mediji u Srbiji i u regionu.  
 
Osmanagić je rekao da danas mediji prilaze politici, a ne obrnuto, te da koliko će medij biti nezavisan zavisi od toga koliko jaku publiku ima.
 
"Država je najgori partner, i ako vi idete konstantno ka njoj tražeći nešto, onda je za očekivati da će i oni na vlasti tražiti neke ustupke. Ukoliko imate publiku iza sebe, onda imate i respekt političara, jer znaju da je ta publika njihovo biračko telo. Moramo da budemo realni, nalazimo se u surovom biznisu. Mediji moraju da budu profesionalni, a ako nemate novca i pokucate na nečija vrata, profesionalnost i objektivnost potpuno nestaju", poručio je Osmanagić.
 
I za Dragana Ilića su novac i tržište ključno pitanje.
 
"Mi nemamo pravo tržište nego jedan simulakrum u kojem je stvorena atmosfera za mešetarenje i u kom pojedinci zavrću novce kroz različitie načine. A da biste osvojili slobodu, morate da budete i dovoljno komercijalni, jer ono što radite mora da bude isplativo vlasniku medija. To je vrlo teška situacija, morate da prodate proizvod, a tržišta skoro i da nema", naveo je Ilić.
 
  
Dragan Ilić i Adnan Osmanagić
 
Na panelu se povela i diskusija o tome kako i o čemu bi na radiju trebalo da se govori. Formatiranje nalaže malo govora, što se obično svodi na najavljivanje pesama, po čemu se ovaj medij gotovo izjednačava sa džuboksom. Za Osmanagića ne postoji mera koja određuje koliko može da se priča u programu.
 
"Voditelj može i trebalo bi da priča onoliko koliko ima šta da kaže. Ako ima o čemu da priča, onda može i sat vremena da govori i biće zanimljivo, ali kod nas nema takvih kadrova, a problem je što ih niko više ni ne traži. Svako može da ispriča vic, ali onaj koji od vica napravi spektakl, taj je čovek za radio", dodao je on.
 
Po rečima muškog dela radijskog dvojca "Gorica i Dragan", radio će spasiti to što istraživanja pokazuju da se nove tehnologije, pre svega mobilni telefoni, najčešće koriste za slušanje muzike i društvene mreže, a tek potom za razgovor.
 
"Ako neko od klinaca ima strpljenja da dva sata gleda kako neko igra video igricu na Jutjubu, onda sigurno može da sluša nekog na radiju i neće mu biti dosadno. Dakle, bitan je sadržaj, šta ćete mu reći. U tom smislu mi smo počeli da prepisujemo od mlađih generacija, da učimo od jutjubera, a internet nam je partner koji treba da omogući ekspanziju", rekao je Ilić.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Radio fan

    16.08.2018 10:57
    Comment
    Ne znam u cemu je problem..?! Stvar je izbora. Ko zeli tihu laganu muziku samo sa ponekom reklamom i kratkim vestima na svaki sat,ima,a ko zeli pricu u nedogled i ponavljanje sopstvenog imena po nekoliko puta ima i toga..sta je problem?
  • gggg

    14.06.2017 08:46
    ja ne razumem ljude koji kažu da je radio izumro, mi( slobodno mogu reći mi)Novosađani, još redovno slušamo radio, ja recimo volim da ujutru uključim radio ( naravno novosadski) i slušam uz muziku i informacije o događanjima u gradu ( programe, nestanke vode, struje itd), ne smeta mi govor i priča voditelja ali ponekad smeta reklama, sva sreća pa je nema puno . razumem da se radio mora finansirati od nečega ali mogli bi ovi sa tv-a što nam uzimaju sa strje da udele i radiu. nekada kada sam bila dete, radila sam vesti idramske programe na radiu i mogu reći da je bilo interesantno, možda da se proba sa nekim pričama i danas, verujem da bi mala deca uveče umesto roditelja čuli priču za laku noć sa radia. svsna sam da danas roditelji puštaju decu da vilene do 22 sata mada ujutru idu u vrtiće i škole pa trano ustaju ali bi se moglo uvesti da kao nekad crtać u 19,15 recimo bude priča za laku noć u 21 sat
  • COja

    13.06.2017 16:20
    Možda ste jednostavno loši?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti