Autohtona vrsta ježa u Evropi je severni belogrudi jež (Erinaceus roumanicus) koji naseljava šume i polja, a često je u blizini naselja, kao i u gradskim parkovima, baštama, grmlju.
Taj mali sisar je aktivan u sumrak i noću, dok dan provodi u gnezdu od trave i lišća. U proseku živi pet godina, ali pojedini dožive i više od osam. U potrazi za hranom, tokom samo jedne noći jež može preći i do tri kilometra, a put obično završava tamo gde ga je i započeo, u svom gnezdu.
Belogrudi jež je jedini bubojed koji zimu provodi u pravom zimskom snu. S dolaskom jeseni i zime ježevi jedu više jer se pripremaju za zimski san koji obično započinju već u oktobru. Posle buđenja iz hibernacije, krajem aprila, ježevi su spremni za parenje. Ženke nose mlade 35-42 dana, a veličina legla varira od dva do deset mladih.
Jež ima malo prirodnih neprijatelja, a glavni uzrok njihove smrtnosti je čovek. Najveći problem za ježeve su putevi na kojima ih strada veliki broj, naročito u doba parenja ili kada ježići dovoljno odrastu i počinju samostalan život, saopštio je Centar za zaštitu životinja i prirode "Key" i pozvao građane da mu se jave ako nađu povređenog ježa.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari 3
dzungla
Drum
Ne bih ga pregazio namerno, ali zar oni misle da je jež tako lako uočljiv na putu?
Naročito ako taj put nije osvetljen, još ako neko u susret dolazi sa loše podešenim svetlim, pa nema šanse da ga vidiš.
Srećom do sada nisam pregazio ni jednu životinju, a nadam se da i neću.
Neko
Ima ih po Novom Sadu u dvorišnim prostorima sa dosta zelenila. Ovi "urbani" ježevi umeju da se priviknu na čoveka i da jedu iz ruke (iz ličnog iskustva). I bo'me, nisu samo "bubojedi" - jedan nije odbio ni parčence parizera :-)
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar