Bubašvabe nisu preterano inteligentna stvorenja. Ali jedna njihova osobina, ona da kad jure preko poda pa dođu do zida, vrlo često lupe glavom o zid pre nego što počnu da se penju, nipošto nije osobina koja dokazuje manjak inteligencije.
Foto: Pixabay
Grupa naučnika je za "Journal of the Royal Society Interface" napisala članak u kojem objašnjavaju u kojim prilikama i zašto bubašvabe to čine.
Isto svojstvo, posmatrajući te izrazito neželjene podstanare u ljudskim domovima, počeli su pri konstrukciji malih robota da kopiraju inženjeri u saradnji s tim naučnicima. Oni objašnjavaju da bubašvabe, sa svojim nesavitljivim telima oklopljenim egzoskeletom, kad udare glavom o zid, i to u punoj brzini, to učine pod takvim uglom da im telo odskoči tačno u takav položaj da ispruže svoje prednje noge, dohvate zid, zakače se za njega i nastave da se penju.
Svoju glavu, dakle, koriste onako kako automobilima služi branik, a uz to udarac im služi kako bi im telo odskočilo u kosi položaj u odnosu na uspravni zid. Do tog trenutka njihovo nesavitljivo telo tačno je vertikalnom položaju u odnosu na zid i iz te pozicije bilo bi im mnogo teže da počnu da se penju.
Za to otkriće, naučnici su, osim ideje, na raspolaganju imali 18 muških bubašvaba koje su posmatrali i snimali šta rade. Snimili su 500 slika u sekundi i potom počeli da proučavaju jedan po jedan snimak. Uočili su da su bubašvabe u nekim situacijama jurišale tako da su lupale glavom o zid, dok su u drugim udarac glavom o zid izbegavale. Pritom te brzine nisu bile nimalo bezazlene. Jurcali su po podu oko jedan metar u sekundi, što je odgovaralo 50 dužina njihovog tela u sekundi. Kad bi se to prenelo na ljudske razmere, to bilo oko 90 metara u sekundi za muškarce prosečne visine ili 83 metra u sekundi za žene prosečne visine, odnosno u kilometrima na sat 324 ili 299. Za čoveka takvo ponašanje bilo bi suicidalno, ali za bubašvabu je taman po meri.
A onda je naučnicima palo na pamet zašto bubašvabe u nekim slučajevima takvim vrtoglavim brzinama jurišaju ravno glavom o zid. Stvar je bila u brzini. U onim slučajevima kad su bubašvabe lupile glavom, umesto da se nameste kako bi se na zid popele bez udaranja glavom, jurili su 20 odsto brže. Juriti 20 odsto brže, za celu jednu petinu, apsolutno može značiti razliku između života i smrti kad se beži od stvorenja koje je naumilo da vas ubije. Odnosno, bubašvabe su se zabijale direktno glavom u zid onda kad su bile posebno uplašene, a kad su smatrale da im najveća brzina koju mogu da razviju nije potrebna za spas, trčkarale su za petinu sporije.
To isto naučnici su potom testirali i s minijaturnim jednostavnim robotima koje su sklepali na način na koji su građene bubašvabe i pokazalo se isto. Roboti su brže uspevali da se popnu koristeći istu taktiku.
U članku su se naučnici pozabavili i time da su objasnili zašto bubašvabe sebi mogu da priušte takvo ponašanje. Reč je o odnosu tvrdoće njihovog oklopa u odnosu na njihovu masu. Da takvom relativnom brzinom u odnosu na telo direkt prema zidu juriša miš, slomio bi vrat na licu mesta, ostao bi živ, ali paralisan. Da to radi pacov, razbio bi lobanju. O čoveku ili, na primer, konju da se ne govori, od njih bi ostala samo mrlja na zidu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Četrnaestogodišnju devojčicu ubio je lav na periferiji glavnog grada Kenije, Najrobija, saopštila je Kenijska služba za zaštitu divljih životinja (KWS).
Dok je tlo podrhtavalo zbog zemljotresa magnitude 5,2 stepena, krdo slonova u Zoološkom vrtu u San Dijegu odmah je reagovalo kako bi zaštitilo svoje mladunce.
Afrička slonica stara 35 godina Papi stigla je u brazilsku prašumu, koja će biti njen novi dom, nakon što je provela 30 godina u zoološkom vrtu u Argentini u neadekvatnim uslovima.
Ministar nauke Holandije Epo Bruins saopštio je da će vlada te zemlje nastaviti sa eksperimenatima na majmunima u Istraživačkom centru za biomedicinska ispitivanja primata (BPRC) u Rajsvajku.
Udruženje Biom je objavila da je u Albaniji ponovo viđen jedan od najugroženijih morskih sisara na svetu - sredozemna morska medvedica - što uliva nadu u opstanak ove vrste.
Najmanje 70 sivih kitova uginulo je od početka godine u plitkim lagunama na poluostrvu Donja Kalifornija u Meksiku, gde se te životinje okupljaju da se pare i donose mladunce na svet.
Slovački i poljski ogranci organizacije "Greenpeace" pokrenuli su kampanju prikupljanja potpisa za otvoreno pismo u kome će zatražiti da se odustane od planiranog odstrela 350 medveda u Slovačkoj.
Kompanija "Colossal Biosciences", specijalizovana za genetski inženjering, objavila je da su njeni naučnici uspeli da uzgoje tri šteneta vuka iz vrste koja je izumrla pre više od 10.000 godina.
U rekama u Indiji živi 6.327 delfina, ali je njihov opstanak ugrožen zbog nekoliko faktora, uključujući hvatanje u ribarske mreže, namerno ubijanje, a njihov opstanak je ugrožen i rečnim turizmom.
Naučnici istraživačke agencije Aria istražiće potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Smeđi medved napao je i teško povredio Rusa u šumi oko 125 km od Moskve, navode lokalni mediji i stanovnici, dok su sve češći susreti s medvedima u regionu koji okružuje glavni grad.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije je saopštilo da je počela prolećna oralna vakcinacija lisica i drugih divljih mesojeda protiv besnila.
Komentari 1
Simonida
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar