"Obrazovanje autistične osobe mora biti individualno"

U Srbiji se osobe sa autizmom i njihovi roditelji suočavaju se brojnim problemima, a izradu strategije poboljšanja njihovog položaj u društvu onemogućava i to što se ne zna njihov tačan broj, jer nije izrađen registar obolelih, ocenili su predstavnici Udruženja roditelja dece sa autizmom "Autizam, pravo na život".
Predstavnici udruženja su na konferenciji za novinare u Beogradu, povodom Dana autizma, 2. aprila, naveli da se pretpostavlja da u Srbiji ima između 30.000 i 60.000 osoba sa autizmom i pozvali nadležne da počnu da rešavaju njihove probleme. Član tog udruženja Dario Rosi kazao je da je autizam "doživotno stanje koje zahteva konstantnu brigu o oboleloj deci", kao i materijalne resurse koje država ne obezbeđuje, zbog čega sav teret snose roditelji.
 
- Roditelji strahuju šta će biti sa našim autističnim detetom nakon naše smrti, ko će se starati o njemu, jer država ne ulaže ništa u smeštajne kapacitete za osobe obolele od autizma - kazao je Rosi i dodao da ljudi širom sveta Dan autizma obeležavaju pišući motivacione poruke i predstavljajući rezultate proteklog perioda, dok roditelji u Srbiji pišu želje i zahteve koji im se ne ispunjavaju.
 
Potpredsednica Udruženja Snežana Maksimović rekla je da u Srbiji nema savetovališta za roditelje dece sa autizmom, igraonica, kao nijednog mesta gde bi roditelji mogli da povedu decu da se zabave, a oni odmore. Psihijatar Vesna Milovanović navodi da nepostojanje jedinstvenog registra koji bi obuhvatio ceo spektar autističnih oboljenja onemogućava bilo kakvu intervenciju na poboljšanju položaja tih osoba.
 
Istakla je da obrazovanje autističnih osoba mora biti individualno, navodeći da dece sa autizmom najčešće ne napreduju kroz inkluzivno obrazovanje zato što se ne neguju njihovi talenti, već se insistira na onome što te osobe ne mogu da urade.
 
- Nisam našla vezu između napretka dece i inkluzivnog obrazovanja. Obrazovanje svake autistične osobe mora biti individualno, ne može autistično dete da uči pet jezika ili da radi fizičke aktivnosti ako ne može - kazala je ona i dodala da se mora raditi na ranoj dijagnostici i da bi time trebalo da se formira grupa koja će se baviti obukom profesionalaca.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Caca

    01.04.2017 10:37
    Za početak-psiholozi u dečjoj bolnici kod kojih dete odlazi prvo da daju tačne opise stanja a ne da se u dogovoru sa roditeljima koji kod nas masovno izbegavaju postavljanje dijagnoze ista izbegava. Inkluzija je na papiru. Deca gube dragocenu pomoć. Svako ko radi sa takvom decom zna da je rad 1 na 1 jedini pravi put! Svaka čast doktorki što je javno rekla ovo jer retko ko od stručnjaka ima hrabrosti za to!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Kako efikasno lečiti afte?

Afte su bolne ranice koje se pojavljuju u ustima, a bol se najviše javlja pri žvakanju ili kada se jede začinjena hrana.

Nedostatak joda u ishrani

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, nedostatak joda je jedan od uzroka oštećenja mozga u detinjstvu, što dovodi do poremećenog kognitivnog i motoričkog razvoja.