Kineska kompanija zaustavila radove kod Zaječara: Nestali i radnici i mašine

Zaječarci godinama strahuju zbog istražnih radnji i širenja kineskog rudnika na lokaciji Malka Golaja zbog čega je osnovana i firma Malka Golaja Mining. Zašto su teške mašine sa ove lokacije odjednom nestale?
Kineska kompanija zaustavila radove kod Zaječara: Nestali i radnici i mašine
Foto: Pixabay
Ovih dana na lokalitetu Malka Golaja peščana i kamena pustinja. Ostali su utabani putevi teških kamiona koji su tuda svakodnevno prolazili na desetine puta, bazeni napravljeni za potrebe hlađenja pumpi, poneka mašina i poneka tabla na kineskom jeziku. Apokaliptična slika zamenila je nekad lepu prirodu ovog kraja. I sada se na obodima te pustinje vide obrisi šume u daljini. Tako poslednjih desetak dana izgleda mesto gde je Malka Golaja Mining vršila istražne radnje.
 
Martin Stanojević, aktivista Timočke bune koja prati rudarenje u ovom kraju, kaže za Dojče vele da su sve mašine, svi ljudi i svi kamioni odatle nestali za dan ili dva. 
 
"Nije mi jasno da li su završili ili će tek početi", kaže on.
Strahovanja Zaječaraca od širenja kineskog rudnika došla su u žižu javnosti prošlog leta u vreme lokalnih izbora u tom gradu, ali strah je zaista postao stvaran kada su za sve zainteresovane građane organizovali šetnju do mesta gde se vrše istraživanja.
 
"Mi smo snimali kako izgleda Malka Golaja otkako se tu buše rupe, ali ljudi su shvatili ozbiljnost situacije tek početkom juna ove godine kada je nas stotinak otišlo da vidi svojim očima. Onda su oni preneli svojim prijateljima, pa čak i tada smo od gradskih vlasti dobijali uverenja da to nije istina, da je reč o zelenom rudarenju i da neće biti negativnih uticaja", kaže Stanojević.
 
Pretprošle nedelje, odbornici "Promena u koju verujemo" u gradskoj skupštini obišli su lokalitet Malka Golaja i zatekli radnike, kamione, teške mašine, kontejnere u kojima radnici borave i table na kojima piše da su radovi u toku.
"Nakon toga smo pozvali policiju, jer smo znali u tom trenutku da oni na tom mestu imaju samo dve dozvole i da ih obim radova na terenu prevazilazi", kaže Uglješa Đuričković iz "Promena u koju verujemo". 
 
On navodi da je prva dozvola bila za uređivanje pristupnih puteva širine do šest metara, a da su stvarni putevi i do 40 metara široki. Navodi i dozvolu Ministarstva za rudarstvo i geološka istraživanja, koja predviđaju malu površinu za istraživanja, a tamo je, kako kaže Đuričković, "preko 50 hektara šume opustošeno".
 
Policija je napravila zapisnik, podneta je krivična prijava, pokrenut je istražni postupak u kojem je dokumentacija gradske uprave potvrdila da Ziđin nema dozvole koje predviđaju obim radova koji su tamo sproveli, pojašnjava gradski odbornik.
 
I republičke inspekcije ukazale na drastično kršenje zakona
 
Ni oni, ni ekološki aktivisti nikada do sada nisu uspeli da "nateraju" gradske vlasti da se lično uvere o razmerama štete koju pravi kineska kompanija u okolini njihovog grada, pa čak ni u junu ove godine kada je Republička šumarska i lovna inspekcija naložila kompaniji "Serbia Ziđin Mining" hitnu obustavu radova na tom lokalitetu zbog nelegalne seče šuma i pokrenula prijavu za privredni prestup. Inspekcija je utvrdila drastično kršenje zakona o šumama i potpuno krčenje šuma na površini preko 11 hektara.
 
Na pitanje da li je krivična prijava razlog za odlazak radnika sa lokaliteta ili nešto drugo, Uglješa Đuričković kaže da oni ne mogu više da trpe medijski pritisak. 
 
"Ali verovatno je razlog i to što idu izbori, a priča se da oni do izbora neće više preduzimati nikakve radnje", konstatuje on.
Aktivistički napori šire se preko Dunava
 
Martin Stanojević iz Timočke bune kaže da su informisali sve organizacije u Srbiji, ali i u Rumuniji, pre svega "Miningwhatch". To je organizacija koja je, kako Stanojević kaže, uspela da zaustavi rudnik zlata protiv kojeg su se borili više od decenije.
 
Oni su sada prikupili potpise ukupno 28 rumunskih organizacija koje traže od svog Ministarstva za životnu sredinu da obrate pažnju da li će ih Srbija, kao što je i u obavezi prema ESPOO Konvenciji o proceni prekograničnog uticaja pozvati na konsultacije u vezi sa procenom obima.
 
Stefani Rot iz organizacije Miningwhatch kaže: "Mi smo bili proaktivni, i u najkraćem mogućem roku, odmah nakon završetka faze procene obima, putem pisma rekli Ministarstvu za životnu sredinu da pristanu na konsultacije kada dobiju poziv od Srbije, a ako ne dobiju, da traže od srprskog ministarstva da želimo da budemo pozvani".
 
Ceo tekst Dojče velea čitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Ćufta

    24.08.2026 15:16
    bluethooth kontrakt
    Gde da ih navata nadzor da izvoverava gradjavinske knjige , na kojoj stanici metroa? Pitam zbog druga? Mada i njima se ne zuri ipak je to SPS skola Prof. Dr Ivkovica.
  • pajo patak

    24.08.2026 13:08
    Nestali i radnici i mašine
    garant prebačeni u Makiš na svečano otvaranje beogradskog metroa
  • skimmer

    24.08.2026 13:08
    Znaju zaječarci šta hoće. Gotov je!!!!!!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Najduže čekanje na Batrovcima, tri sata

Automobili na graničnom prelazu Batrovci na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj čekaju tri sata, a na graničnom prelazu Kelebija sa Mađarskom dva sata, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srbije (AMSS).