Bosna i Hercegovina: Šišmiši imaju prvi saobraćajni znak

Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva postavio prvi znak koji upozorava vozače da uspore i sačuvaju slepe miševe.
Znak na putu
Centar za krš i speleologiju
Upozorenje vozačima na potencijalni susret na putu

Šišmiši su stali rame uz rame sa domaćim i divljim životinjama - u Bosni i Hercegovini, i oni se sada nalaze na saobraćajnim znacima kojima se vozači upozoravaju da uspore.

Organizacija Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva postavila je kod pećine Ponikva, u blizini Vareša i Olova, severno od Sarajeva, jedinstveni saobraćajni znak jer jedino na ovom mestu u Bosni i Hercegovini žive dve retke vrste šišmiša.

„Zabeležili smo dva stradanja šišmiša za koje znamo - a to znači da ih ima mnogo više jer smo se mi zatekli u trenutku samo ova dva.

Inače njihove leševe pokupe kune, lisice, i njihov broj je mnogo veći", kaže za BBC na srpskom Jasminko Mulaomerović iz Centra za krš.

Posebno ih je ugrozila - modernizacija tunela.

Nova svetla i asfalt doprineli su da se vozila kreću neuporedivo brže, što životinjama daje malo prilike da izbegnu kobni susret.

„Na nekim mestima, tunel u pećini je toliki da bukvalno samo šleper može da prođe - šišmiš koji izlazi iz svojih kanala nema šanse da ga izbegne."

Mulaomerović kaže da je pećina Ponikva posebna i po činjenici da je jedna od pet na svetu kroz koju čitavom dužinom prolazi tunel.

Mogu li ptice da poprave što su ljudi pokvarili

Šta je sve izgorelo u požaru u Carskoj bari

Uhapšen vozač koji je gazio emue


Pećina Ponikva - dom najmanje sedam vrsta šišmiša

  • veliki potkovasti šišmiš
  • mali potkovasti šišmiš
  • veliki mišouhi šišmiš
  • veliki kasni šišmiš
  • širokouhi šišmiš
  • alpski dugouhi šišmiš
  • šrajbersijev šišmiš
Mapa
BBC

Zašto su važni šišmiši?

Jasminko Mulaomerović, inače doktor karstologije, kaže da su šišmiši najvažniji regulatori štetnih insekata u prirodi.

„Oni se hrane isključivo štetnim vrstama noćnih insekata, među kojima ima onih koji su štetni i za biljke i za ljude.

Računa se da od 2 do 3 hiljade štetnih insekata jedan šišmiš pojede za noć."

On dodaje da su pojedine zemlje, renoviranjem čitavih gradskih četvrti, stvorile problem zatvarajući sve rupe gde se šišmiši mogu sakriti.

„Sada je u Evropskoj uniji uveden standard da svaka zgrada mora imati elemente za sklanjanje šišmiša i gnežđenje lastavica."

Istraživači
Centar za krš i speleologiju
Istraživači rado posećuju pećinu Ponikva

Zbog toga, i aktivisti u Bosni i Hercegovini rade na staništima šišmiša.

Planiraju da jedan stari nemački bunker pretvore u kućicu za šišmiše jer su u drugim zemljama primetili da se na njivama može koristiti i do 30 odsto manje pesticida, ako su šišmiši u blizini.

„Oni su naše najkorisnije komšije - a mi o njima imamo uglavnom predrasude", zaključuje Mulaomerović.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Pejdžeri: Kako rade i ko ih danas koristi

Otkako su mobilni telefoni preuzeli primat, sve se ređe viđaju crne spravice sa malim ekranima, ali nisu stvar prošlosti. I dalje su vrlo korisni u hitnim slučajevima, jer su robusniji i pokrivenost im je daleko bolja od interneta i mobilnih mreža.

Klimatske promene: Zašto ima više poplava

Poplave su najčešći oblik prirodnih katastrofa i dovode do velikih razaranja širom sveta, samo 2023. godine, prema podacima koje je saopštila NASA, širom planete bilo je 164 katastrofalnih poplava .