Jermenija i Azerbejdžan: Desetine mrtvih vojnika u novom sukobu na Kavkazu

Nikol Pašinjan, jermenski premijer kaže da je 49 vojnika poginulo u borbama između Jermenije i Azerbejdžana.
Arhivska fotografija azerbejdžanskih vojnika u tatarskom regionu 2016. godine
Getty Images
Arhivska fotografija azerbejdžanskih vojnika u tatarskom regionu 2016. godine

Desetine vojnika poginulo je u borbama vojski Jermenije i Azerbejdžana, dve bivše sovjetske republike u regionu Kavkaza.

Tokom noći u borbama je poginulo 49 vojnika, rekao je Nikol Pašinjan, premijer Jermenije.

Dve zemlje vodile su dva rata i još nekoliko sukoba manjih intenziteta tokom prethodne tri decenije.

Rusija je saopštila da je posredovala u prekidu vatre u ponedeljak, ali iz Jermenije navode da su se borbe samo smirile, ne i okončale.

U središtu spora je region Nagorno-Karabah.

Prema međunarodno priznatim granicama, ovaj region je deo Azerbejdžana, ali je naseljen etničkim Jermenima.

Kulturna podela se proteže i dalje od politike - do religije.

Jermenija je većinski hrišćanska zemlja, dok u Azerbejdžanu uglavnom žive muslimani.

Spor je doveo do ratova tokom osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, kao i 2020.

Pre dve godine, sukobi su trajali šest nedelja.

Vlasti dve države međusobno se optužuju za najnoviju poslednje izbijanje nasilja.

Vlada Jermenije tvrdi da je azerbejdžanska vojska granatirala nekoliko gradova duž granice i da je usledio odgovor na provokaciju.

Zvanični Baku tvrdi da su prvo napadnuti položaji vojske Azerbejdžana.

Sukobi su nastavljeni u ponedeljak uveče pre nego što je Moskva saopštila da je pregovarala o prekidu vatre koji je trebalo da stupi na snagu u utorak rano ujutro.

Pašinjan je izjavio da je „intenzitet neprijateljstava smanjen, ali da se nastavljaju napadi na jednom ili dva fronta u Azerbejdžanu".

Nadležni nisu saopštili broj nastradalih i povređenih na azerbejdžanskoj strani.

Sukob je osuđen i na međunarodnom nivou, a američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da vojno rešenje ne treba da bude opcija.

Iz Rusije, koja je istorijski bliska Jermeniji, kažu da spor „treba da bude rešen isključivo političkim i diplomatskim sredstvima".

Obe strane su pozvane na uzdržanost.

Turska neguje bliske veze sa Azerbejdžanom i čini se da se vlasti u Ankari imaju nešto drugačije tumačenje najnovijeg razvoja događaja.

„Jermenija treba da prestane sa provokacijama i da se usresredi na mirovne pregovore", rekao je Mevlut Čavušoglu, ministar spoljnih poslova Turske.

Veruje se da su borbe u ponedeljak uveče najžešće od sukoba 2020, u kojem je poginulo na hiljade ljudi.

Taj rat je okončan sporazumom uz posredovanje Rusije, kada je Jermenija povukla trupe iz okupiranih područja oko Nagorno-Karabaha.

Ruske mirovne snage od skoro 2.000 ljudi raspoređene su u tom području.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Ko i zašto protestuje na ulicama Turske

Hapšenje Ekrema Imamoglua, gradonačelnika Istanbula i glavnog protivnika predsednika Erdogana, izazvalo je masovne proteste i zabrinutost u svetu zbog stanja demokratije u zemlji.

Koliko često bi trebalo kakiti

Idealna stolica je „tip 3" ili „tip 4" u obliku glatke ili kobasice sa pukotinama na površini, i treba da bude jednom dnevno.

Studentski protest 'Za Generalštab' u Beogradu

Na 26. godišnjicu NATO bombardovanja, studenti u blokadi najavili protest ispred zgrade Generalštaba u centru Beograda. Na mestu te zgrade, američka kompanija namerava da napravi hotel i apartmanski kompleks.