Tehnologija: Sve veće korišćenje Fejsbuka ne ostavlja posledice po mentalno zdravlje, pokazuje istraživanje

Najnovije istraživanje oksfordskog instituta pokazuje da sve veće korišćenje društvenih platformi ne škodi mentalnom zdravlju.
Društvene mreže
Getty Images

Rezultati studije Oksfordskog internet instituta pokazuju da se korišćenje Fejsbuka ne održava negativno na mentalno zdravlje.

Naučnici su posmatrali stanovnike 72 zemlje kako bi videli kako sve veća upotreba društvenih mreža utiče na njihovo sveobuhvatno stanje.

Rezultati se ne podudaraju sa uvreženim stavom da su onlajn platforme štetne po psihološko zdravlje, ukazuju istraživači.

Nekoliko država, među kojima je i Velika Britanija, razmatraju usvajanje zakona kojim bi se korisnici društvenih mreža zaštitili od onlajn zlostavljanja.

Kompanija Meta, u čijem vlasništvu je Fejsbuk, već se suočila sa optužbama da njena platforma škodi mladima, na šta je ukazao uzbunjivač, kada je procurilo interno istraživanje.

Istraživanjem je obuhvaćen samo Fejsbuk, ali ne i druge Metine platforme poput Instagrama.

Endrju Žibilski, profesor sa Oksfordskog instituta objasnio je za BBC da su istraživanjem želeli da odgovore na pitanje 'kakvo je opšte stanje stanovnika jedne države, usled sve većeg korišćenja ove platforme'.

„Vlada neki uopšteni stav da društvene platforme negativno utiču na dobrobit ljudi, ali podaci do kojih smo došli demantuju ova uverenja", kaže profesor.

U prethodnom radu profesor je došao do zaključka da se upotreba tehnologije ne održava negativno na mentalno zdravlje tinejdžera.

Najnovija studija Oksfordskog instituta analizirala je uticaj Fejsbuka na nacionalnom nivou, ali ne otkriva kako Fejsbuk utiče na posebno ranjivu grupu.

Naučnici se nisu detaljnije bavili rizicima pojedinih sadržaja poput onih koji promovišu samopovređivanje.

Glavni zaključak jeste da je istraživačima potreban bolji pristup podacima tehnoloških firmi kako bi mogli da odgovore na pitanje o uticaju društvenih mreža.

„U situaciji smo da imamo šačicu ljudi koje društvene platforme uznemiravaju, ali nemamo dovoljno podataka da vidimo šta je to što ih tačno uznemirava", dodao je.


Pogledajte i ovu priču


Nacrt britanskog zakona o bezbednosti na internetu u završnoj je fazi i mogao bi da se usvoji jako brzo.

Osnovni cilj jeste da se zaštite ljudi od uznemiravanja i zlostavljanja u onlajn sferi.

Profesorka Sonja Livingstoun, sa Londonske škole za ekonomiju i politiku, pak, upozorava na brojne nedostatke oksfordske studije.

Smatra da su kritike upućene autorima opravdane,

„Studija je toliko opšta da se ne možemo pozivati na nju tokom aktuelnih pravnih i kliničkih debata", izjavila je za BBC.

Novi britanski zakon usredsređen je prvenstveno na zaštitu dece, a najmlađi se u istraživanju ne tretiraju kao posebna grupa, „jer deca uglavnom ne koriste Fejsbuk".

„Ovo me podseća na konferenciju gde se govorilo o promenama televizija u pola veka, ali vi na takva pitanja nemate samo jedan odgovor", dodala je.

Ipak, Livingstoun podržava ideju autora za dodatnim istraživanjima zasnivanim na dostupnim podacima.

Analiza profesora Žibilskog i Matija Vuorea rađena je na osnovu velike količine podataka koje im je ustupio Fejsbuk.

Oni su nezavisni naučnici, a studiju nije finansirala tehnološka kompanija kojoj ova društvena platforma pripada.

Fejsbuk podaci kojima su oni raspolagali pokazuju da se broj korisnika u svakoj zemlji povećavao između 2008. i 2019. godine i da se mogu podeliti u dve grupe.

Sopstvene rezultate uporedili su sa podacima ankete agencije Galup.

Zaključili su da korišćenje društvenih medija ne odražava se negativno na psihičko stanje ljudi.

Piter Ečels, profesor psihologije i naučne komunikacije sa Univerziteta Bat Spa je fasciniran ovom, kako je naziva, „sveobuhvatnom studijom".

Ali, poput samih autora, smatra da ništa nije rečeno o uzrocima i posledicama.

Pozitivna strana jeste što su tehnološke kompanije voljne da učestvuju u istraživanjima, dodao je.

Iz kompanije Meta veruju da će „prva studija ove vrste" koja koristi interne podatke kompanije društvenih platformi dovesti do produktivnih razgovora sa kreatorima politike, roditeljima i naučnicima.

„Tek kada sagledamo kompletnu sliku moći ćemo da pomognemo onima koji imaju poteškoća", naveli su u saopštenju.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Realista

    10.08.2023 21:26
    novac vrti gde burgija neće
    A ko je glavni donator tog "Oksfordskog instituta" - Meta?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Mogu li se blokirati privatni fakulteti u Srbiji

Blokadama su se na različite načine priključile i samoorganizovane grupe studenata fakulteta čiji osnivač nije država, poput Fakulteta savremenih umetnosti, fakulteta FEFA, kao i Fakulteta za medije i komunikaciju.

Praktični saveti za srećniji život

Svako se u nekom trenutku života suoči sa psihološkim izazovima, ali postoje mali, praktični koraci koje možete da preduzmete da poboljšate hemiju vašeg tela i podržite vase blagostanje ove godine.