Uspon krajnje desnice na istoku Nemačke još nije završen

Desničarka Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila je većinu glasova na izborima u saveznoj državi Tiringiji, a mogla bi i u Brandenburgu za nekoliko nedelja.
Nemačka
BBC
Ingolf

„Da su stare partije obavile posao kako treba, onda AFD ne bi ni postojao", žali se Ingolf, odražavajući rasprostranjeno verovanje da ostatak Nemačke gleda sa visine na takozvane „istočnjake".

Ultradesničarska Alternativa za Nemačku (AfD) već je osvojila većinu glasova na regionalnim izborima ovog meseca u istočnoj državi Tiringiji.

Sada se Nemačka sprema za nove političke šokove, pošto ankete pokazuju da bi AfD takođe mogao da osvoji većinu glasova na izborima države Brandenburg zakazanim za 22. septembar.

Ušuškana pokraj granice sa Poljskom, podrška krajnjoj desnici u dva seoceta Jamlic i Klajn Duben skočila je u nebesa.

Bivši glasač konzervativaca (CDU), Ingolf je nezadovoljan kako je nekoliko sukcesivnih vlada rešavalo pitanje obrazovanja, rekavši da su standardi bili bolji dok je on bio dečak, odrastajući u komunističkoj Nemačkoj Demokratskoj Republici.

Izražava zabrinutost za nemačku stagnirajuću privredu, baš kao i imigraciju, uporedivši ultradesničarske nemire u Engleskoj ovog leta sa „uslovima života nalik građanskom ratu".

Nemire koji su, iako nimalo ne liče na građanski rat, potpirili narative o potencijalu za nasilne sukobe unutar multikulturalnih zajednica.

„Tako nešto ne želimo ovde u Nemačkoj", kaže on.

Plakat AfD-a na banderi
BBC
AfD je pobedio na skorašnjim državnim izborima u Tiringiji, a ankete ukazuju da bi ona mogla dobro da prođe i na drugim regionalnim izborima

U Jamlicu, najslavnijem po velikoj farmi gusaka, ideja o građanskim sukobima ne može biti udaljenija.

Baš kao ni rat koji besni u Ukrajini.

Ali pozivi AfD-a da se prekine sa slanjem oruža Kijevu ovde su naišli na dobar prijem.

„Novac za Ukrajinu predstavlja veliki problem", kaže Ivon, koja rat doživljava kao „bezuman" dok ćaskamo sa njom na drugom kraju ulice.

„A to je novac nas poreznika koji se šalje u inostranstvo. Imamo sasvim dovoljno stvari koje moramo da rešavamo u našoj vlastitoj zemlji."

Međutim, Ivon naginje drugoj antiestablišmentskoj partiji, pokrenutoj tek ove godine, koja se takođe protivi slanju oružja Ukrajini i koja je snaga u povoju u nemačkoj politici: Alijansa Sare Vageneht (BSV).

Lični brend „levičarskog konzervativizma" Sare Vageneht već je ovog meseca izdigao njenu stranku do potencijalne uloge odlučujućeg faktora u Saksoniji i Tiringiji.

Međutim, ako pitate njene kritičare, ona je naprosto iznedrila još jedan neželjeni populistički proputinovski pokret, koji aktivno podriva noseće stubove nemačke spoljne politike.

Dovodim u pitanje Ivoninu ideju obustavljanja pošiljki oružja Ukrajini, što bi moglo da pomogne Rusiji da dobije rat koji je sama započela, izvršivši invaziju na suseda.

„Mogu da razumem obe strane", kaže ona posle malo oklevanja.

Ivon se protivi pomaganju Ukrajini da se odbrani od ruske invazije
BBC
Ivon se protivi pomaganju Ukrajini da se odbrani od ruske invazije

Ovo je deo Nemačke u kom je starija generacija, iz godina Nemačke Demokratske Republike, odrasla učeći ruski jezik i rusku kulturu.

To je takođe zemlja, sa dubokim ožiljcima iz dva Svetska rata, koja neguje snažnu pacifističku crtu pothranjivanu strahovima da bi postojeći sukob mogao da eskalira.

„Poljska nije velika", kaže Ivon, pokazujući na poljsku granicu svega nekoliko kilometara odatle.

„I mi smo onda prvi koje će stradati kad tenkovi počnu da nadiru."

U ova dva sela, sa brojem stanovnika manjim od 500, nešto više od polovine podržalo je ultradesničarsku stranku na skorašnjim lokalnim izborima, što je najveći procenat u Brandenburgu.

U široj oblasti, ta brojka je 43,7 odsto, takođe neuobičajeno visoka.


BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.


Sve se to dešava neposredno pred šire izbore na državno-parlamentarnom nivou 22. septembra, na kojima AFD vodi u anketama - nakon što je već osvojila većinu glasova u Tiringiji i tesno drugo mesto u Saksoniji 1. septembra.

U Tiringiji, AfD je osvojila 36 odsto glasova među mlađima od 30 godina, kažu analitičari izbora.

Stekla je relativnu moć na istoku uprkos činjenici da stranku mnogi doživljavaju - i zvanično tako klasifikuju u tri države - kao desničarsko-ekstremističku, što je optužba koju njene pristalice kategorički odbacuju.

Čak i ako AfD bude dobro prošla u Brandenburgu, ona najverovatnije neće osvojiti vlast zato što - kao i drugde - druge partije odbijaju da sarađuju sa njom.

Ispitivanje javnog mnjenja:  Izbori u pokrajini Bradenburg. Procenti glasova prema strankama.  .

Nedaleko odatle, posećujem jedno od prelepih jezera koja su transformisana iz njihove prvobitne namene površinskih kopova rudnika uglja.

Dok se šetkam okolo zapitkujući ljude da li žele da razgovaraju o nemačkoj politici, većina, možda neiznenađujuće, ne dolazi u preveliko iskušenje.

Žena po imenu Katrin pristaje da govori, ali ne želi da je slikamo.

Povevši nas dalje od male mase koja se sunča na travi i maloj plaži, pali cigaretu i oprezno se osvrće oko sebe dok čekamo da čujemo šta ima da nam kaže.

Odaje utisak da će reći nešto zaista kontroverzno.

Ljudi sa zastavicama AfD-a na jednom od mitinga u Nemačkoj
BBC
AfD izaziva i zgražavanje i zanos u Nemačkoj, dok podrška ultradesničarskoj partiji nastavlja da raste

Ne dopada joj se AfD, što ovde ume da deluje kao kontroverzno mišljenje.

„Pola ljudi ovde nisu glasali za AfD", podseća nas ona, dodavši da je „očajna" zbog lokalnog nivoa podrške ultradesničarskoj stranci.

Ali zašto su oni toliko popularni, pitam.

„To je dobro pitanje", kaže Katrin. „I ja se to pitam sve vreme."

„Ima jedna stara izreka", priseća se ona. „Ako je magarcu suviše dobro, on izlazi na crni led."

Katrin veruje da je život zapravo relativno dobar za ljude u ovoj zajednici, što dovodi do zabludelog sindroma da je „trava zelenija" - bilo u poređenju sa prošlošću ili sadašnjošću.

Prosečna plata i bogatstvo domaćinstava niži su na istoku nego na zapadu, mada su se te nejednakosti tokom godina smanjile.

Celokupno gledano, Katrin to ne može da razume.

„I dalje se neprestano pitam, zašto, zašto, zašto?"

Stičete utisak da ni stranke glavnog toka, među njima i koaliciona vlada kancelara Olafa Šolca, slično ne mogu da shvate ili nađu način da reaguju na uspeh i AfD-a i BSV-a, partija koje na nacionalnom nivou imaju podršku od oko 18 i osam odsto.

Tradicionalno moćne partije bacaju nervozne poglede ka istoku, dok se nemačka reputacija relativno mirne, usaglašene politike našla pod velikim pritiskom.


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Analizator

    16.09.2024 20:06
    Najbolja analiza dobije se kada se pogledaju rezultati ovih poslednjih izbora u Nemačkoj. A to je da je vladajući Zeleno-levi front Analene Berbok i Viole fon Kramon dobio 0% glasova. A 3-ći partner Šolc je dobio 6%.
    Tako da je kompletna vladajuća tzv.Semafor koalicija dobila 6%. Neverovatan poraz Šolcove vlade koga još jedino Vučić prima i jasan pokazatelj da se u Nemačkoj stvari menjaju i to u pravcu da narod ne želi konfrotaciju sa Rusijom.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Pejdžeri: Kako rade i ko ih danas koristi

Otkako su mobilni telefoni preuzeli primat, sve se ređe viđaju crne spravice sa malim ekranima, ali nisu stvar prošlosti. I dalje su vrlo korisni u hitnim slučajevima, jer su robusniji i pokrivenost im je daleko bolja od interneta i mobilnih mreža.

Klimatske promene: Zašto ima više poplava

Poplave su najčešći oblik prirodnih katastrofa i dovode do velikih razaranja širom sveta, samo 2023. godine, prema podacima koje je saopštila NASA, širom planete bilo je 164 katastrofalnih poplava .