Zdravlje: Gorile koje same sebe isceljuju možda drže ključ za nove lekove

Biljke koje jedu divlje gorile imaju lekovita svojstva koja bi mogla da se iskoriste za pravljenje novih lekova, tvrde naučnici.
Manje od 150.000 zapadnih nizijskih gorila preživljava u divljini u centralnoj i zapadnoj Africi
Getty Images
Manje od 150.000 zapadnih nizijskih gorila preživljava u divljini u centralnoj i zapadnoj Africi

Gorile koje same sebe isceljuju možda drže ključ za otkriće budućih lekova, tvrde naučnici.

Istraživači u Gabonu proučavali su tropsko bilje koje jedu divlje gorile, a koriste ga i lokalni ljudski iscelitelji, identifikujući četiri sa lekovitim svojstvima.

Laboratorijske studije pokazale su da su biljke pune antioksidansa i antimikrobskih sredstava.

Jedna je pokazala potencijal za borbu protiv super virusa.

Poznato je da čovekoliki majmuni sami sebe leče birajući bilje sa blagotvornim svojstvima.

Ranjeni orangutan nedavno je dospeo u svetske vesti zato što je koristio biljnu smesu da zaleči ranu.

Zapadne nizijske gorile žive u gustoj šumi, hrane se stabljikama, ostacima bambusa i plodovima
Getty Images
Zapadne nizijske gorile žive u gustoj šumi, hrane se stabljikama, ostacima bambusa i plodovima

U najnovijoj studiji, botaničari su zabeležili bilje koje jedu zapadne nizijske gorile u nacionalnom parku Mukulaba-Dudu u Gabonu.

Oni su odabrali četiri drveta koja bi mogla biti korisna na osnovu razgovora sa lokalnim isceliteljima: kapok (Ceiba pentandra), divovski žuti dud (Myrianthus arboreus), afrička tikovina (Milicia excelsa) i drvo smokve (Ficus).

Kora drveća, korišćena u tradicionalnoj medicini za lečenje svega, od stomačnih tegoba do neplodnosti, sadržala je hemikalije sa medicinskim svojstvima, od fenola do flavonoida.

Gabon je jedno od najbiodiverzitetnijih mesta na svetu, sa ogromnim rezervoarom neistraženih i potencijalno lekovitih biljaka
Getty Images
Gabon je jedno od najbiodiverzitetnijih mesta na svetu, sa ogromnim rezervoarom neistraženih i potencijalno lekovitih biljaka

Sve četiri biljke pokazale su antibakterijsku aktivnost protiv najmanje jednog soja virusa otpornog na više lekova - ešerihije koli.

Kapok je posebno pokazao „izuzetnu aktivnost" protiv svih testiranih sojeva, kažu oni.

„Ovo sugeriše da su se gorile razvile tako da jedu bilje od kojeg imaju koristi, što ističe ogromne rupe u našem znanju kad su u pitanju prašume Centralne Afrike", kaže doktorka Džoana Sečel, antropološkinja sa Univerziteta u Daramu, u Velikoj Britaniji, koja je sarađivala na studiji sa naučnicima iz Gabona.

Lokalni iscelitelji u Gabonu kapokom (Ceiba pentandra) leče ljudske bolesti
Getty Images
Lokalni iscelitelji u Gabonu kapokom (Ceiba pentandra) leče ljudske bolesti

Gabon ima beskrajne neistražene šume, koje su dom šumskih slonova, šimpanzi i gorila, kao i mnogih biljaka nepoznatih u nauci.

Krivolov i bolesti doveli su do toga da ogroman broj zapadnih nizijskih gorila nestane u divljini.

Oni su na Crvenoj listi Međunarodne unije za konzervaciju prirode u kategoriji kritično ugroženih vrsta.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS ONE.


Pogledajte kako divlji orangutan leči ranu lekovitim biljem


BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.


Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Pejdžeri: Kako rade i ko ih danas koristi

Otkako su mobilni telefoni preuzeli primat, sve se ređe viđaju crne spravice sa malim ekranima, ali nisu stvar prošlosti. I dalje su vrlo korisni u hitnim slučajevima, jer su robusniji i pokrivenost im je daleko bolja od interneta i mobilnih mreža.

Klimatske promene: Zašto ima više poplava

Poplave su najčešći oblik prirodnih katastrofa i dovode do velikih razaranja širom sveta, samo 2023. godine, prema podacima koje je saopštila NASA, širom planete bilo je 164 katastrofalnih poplava .